ONA TADA

Detalji

Kategorija: Osvrti (Publicistika)

Objavljeno: Srijeda, 08 Studeni 2023 16:45

Hitova: 86

Silvana Burilović Crnov, Smiljana Rendić – zlatno pero hrvatskoga novinarstva, Glas Koncila, Zagreb, 2022.

Jugokomunisti su na razne načine ubili njih 38. U strahu od likvidacija i progona 131 novinar se iselio. Čak ih je 100 dobilo doživotnu zabranu pisanja. Zanimanje je promijenilo 45 novinara. Samo je 27-orici dopušteno nastaviti obavljati svoj posao, ali pod njihovim strogim nadzorom.

Ovo je krvava povijest hrvatskoga novinarstva na početku »oslobođenja« koje je žestoko zapljusnulo i gimnazijalku Smiljanu Rendić. Bila je tada u katoličkom pokretu »Domagoj«. Jedinoj među 450 učenica splitske ženske realne gimnazije zabranjen joj je upis u sljedeću godinu, a onu prošlu morala je ponavljati iako ju je završila odličnim uspjehom. Jednostavno joj nisu priznali svjedodžbu. Majci joj je 1948. oduzet stan pa je s njom morala u podstanarstvo sastavljeno od jedne sobice. A otac, poznati radićevac kojemu su jugoslavenski žandari više puta prebili rebra, gledao ih je s nebesa.

Opširnije...

KALEIDOSKOP

Detalji

Kategorija: Osvrti (Publicistika)

Objavljeno: Srijeda, 13 Rujan 2023 17:00

Hitova: 872

Ilija Ile Vrljić, Svjedok jednog vremena, Vlastita naklada, Mostar, 2023.

Rat je nešto neljudsko, iako to provode ljudi. Pravo lice zla, ništa drugo. Pa ipak, u svemu tomu možeš ostati uzdignute glave ili pokošen kao rafalom na bojišnici.

Ilija Ile Vrljić, general bojnik u mirovini, od samoga početka zaigrao je na kartu obiteljskoga i zavičajnoga naslijeđa. Teško su ih izranjavali jugokomunisti, a oni ostali vjerni Bogu i domovini. Vidi se to najjasnije u odgovoru na približavanje rata. Nema se znanja, nema se iskustva, nema se oružja, ali se ima vatre u srcu koja pokreće mozak na odlučujuće poteze. A oni su bili snaći se i uspjeti u takvim okolnostima.

Opširnije...

SLIČICE IZ ALBUMA, ŽIVOTNOG

Detalji

Kategorija: Osvrti (Publicistika)

Objavljeno: Srijeda, 25 Listopad 2023 16:45

Hitova: 178

s. Celina (Kata) Sarić, Samo dan života, Matica hrvatska, Čitluk, 2023.

Njih 5 djevojčica putuju vlakom do Rima. Ne znaju jezika. Na jednoj usputnoj postaji netko prodaje naranče. »Naranče«, viknula je ona, Kata, iskolačenih očiju. Gospodin koji je s njima putovao i kojega nisu poznavale to je primijetio, kupio 5 naranača i njoj dao najveću. (str. 80.)

Ove se slike Kata, sada s. Celina, sjeća u dubokoj starosti. Unijela joj je dobrotu i nadu u život stisnut sa svih strana. Bježala je, kao i drugi, od smrti, od jugokomunista. Prihvatio ih je u tuđini fra Dominik Mandić i zajedno s drugima brinuo se za njih.

Opširnije...

NAŠA JE ZADAĆA PAMTITI

Detalji

Kategorija: Osvrti (Publicistika)

Objavljeno: Srijeda, 01 Veljača 2023 16:01

Hitova: 342

M. Džolan – R. Jolić (priredili), Rama u Drugom svjetskom ratu i poraću, Franjevački samostan Rama-Šćit i dr., Rama-Šćit, 2021.

Za Ramu kažu da je na razmeđu između BOSNE I Hercegovine. Ali isto tako je i na razvođu južno u jadranski sliv i sjeverno u crnomorski. Unatoč tim odrednicama uvijek je bila svoja i odupirala se nesklonim povijesnim vjetrovima. Za istaknuti je svakako godinu 1687. Zbog Turaka tada iz Rame prema Cetinskoj krajini odlazi velik broj ramskog puka, a s njima i slika koja se danas štuje kao Čudotvorna slika Gospe Sinjske. Nije im bio sklon ni kraj 1917. te početak 1918. Ramom hara španjolska gripa, a oni spašavaju svoju djecu tako što ih šalju u Hrvatsku. No, u zajedničku svijest Ramljacima se najdublje usjekla 1942. godina. U proljeće u Ramu upadaju vukovski četnici i padaju prve žrtve na Zahumu. Krvavi posao nastavljaju partizani toga ljeta. Njih ponovno slijede četnici u listopadu, ali sada puno krvavije. Kao pripadnike tzv. Antikomunističke dobrovoljačke milicije u Ramu ih dovode Talijani. Nakon njihova odlaska iza njih ostaje mrtvo oko tisuću civila.

Opširnije...