ŠTO ON MENI KAŽE?

Print Friendly, PDF & Email

Ratko Perić, Nada koja ne postiđuje, Crkva na kamenu, Mostar, 2018.

O bl. kardinalu Alojziju Stepincu napisano je ipak mnoštvo knjiga, što potvrdnih što niječnih. Iz pera biskupa Perića dođe nam još jedna. Razlikuje se od ostalih poglavito po tomu što je predviđena za držanje duhovnih vježbi svećenicima, a naravno da se sve može prilagoditi i za druge uzraste i staleže.

Djelo je sastavljeno od 5 poglavlja, kojima treba pridružiti Predgovor kardinala Josipa Bozanića, literaturu, kazalo imena i dodatak gdje se razjašnjava odnos Stepinca prema NDH. Tu je i recenzija dr. don Stjepana Kožula. A na samom početku stoji i Pozdrav iz Mostara pod naslovom »Novomu hrvatskom blaženiku i mučeniku« gdje biskup Perić u skraćenom obliku donosi svoj odnos prema kardinalu Stepincu. Očito ovdje nije riječ o uobičajenom duhovnom nagovoru, već o publicističkom pristupu koji nam donosi duhovnu srž onoga o čemu se govori.

Opširnije...

POLAGANO PRETRESAJUĆI ŽIVOT

Print Friendly, PDF & Email

Stanislav Bašić, U krugu čitanja, HKD Napredak, Zadar, 2018.

Kad se čovjek počne približavati smiraju svojih dana, onda obično baci pogled unatrag. Nije u tomu iznimka ni Stanislav Bašić, što priznaje u predgovoru djela pred nama. A prije toga, opet kaže, bilo mu je svejedno piše li netko o njemu ili ne, kamo završavaju zapravo njegova djela. Jer, bio je pun života, stvarao i išao naprijed.

Radi se ovdje o kritikama njegovih djela, pet književnih i toliko publicističkih. Vremenski raspon je od prve knjige pjesama pod nazivom »Glasnik« iz 1969. do knjige »Rane priče« objelodanjene 2018. Zaista dugo vremensko razdoblje u kojemu su propadale svjetske ideologije, nastajale nove države. Sve je to zacijelo utjecalo i na Bašićevo pisanje.

Opširnije...

SVJETLO SA ŠIROKOG BRIGA

Print Friendly, PDF & Email

fra Ivan Ševo (uredio), Zbornik radova, Široki Brijeg – Mostar, 2019.

Pohađali su je mnogi. Franjevačku klasičnu gimnaziju na Širokom Brigu. I profesori su bili na visini. Odreda doktori u svojoj struci. A onda dođoše oni. Jugokomunisti. Nadnevak 7. veljače 1945. Profesore pobiše i rastjeraše, gimnaziju zapališe. Zajedno sa 70-ak tisuća knjiga, kao i 15-ak kabineta. Đaci se raspršiše kud koji, ako su uspjeli sačuvati živu glavu. I nametnuti muk prekri slavnu povijest.

Međutim, puk je znao i pamtio, kao i Hercegovačka franjevačka provincija. Zbog toga 2. listopada 2018. na Širokom Brijegu bi održan međunarodno znanstveno-stručni skup u povodu 100. obljetnice Franjevačke klasične gimnazije s pravom javnosti na Širokom Brigu. Različiti režimi propadoše, a ona ostade. Najprije Austro-Ugarska koja joj ipak udijeli pravo javnosti 1918., pa onda Prva Jugoslavija koja ju je revno progonila, nakon toga Druga Jugoslavija koja ju je »ubila«. Skupiše se znanstvenici da još jednom jasno ukažu na minule dane.

Opširnije...

MI SMO ODVAJKADA TU

Print Friendly, PDF & Email

Marija Musa, Hrvatski jezik u BiH, Školska naklada, Mostar, 2018.

Jugokomunizma smo se oslobodili, valjda, još tamo devedesetih, ali hrvatskom jeziku i dalje ne cvjetaju ruže u BiH. Do toga zaključka dolazi i ovo djelo Marije Musa.

Da netko ne bi pomislio kako je sve nategnuto, istraživana je javna komunikacija od 1945. do danas. Nekada se govorilo o zajedničkom jeziku, dok se danas ipak govori o tri službena jezika u BiH. Unatoč tomu nastoji se da prevlada onaj izričaj kako se svi međusobno razumijemo. Iza svega, podrazumijeva se, stoje određene političke namisli koje bi htjele stvoriti nekakav BHS jezik, a onda sukladno tomu i takvu naciju.

Opširnije...

Osobno