TAMO U DNU SRCA

Print Friendly, PDF & Email

Malkica Dugeč, Krik iz magle, Tkanica, Zagreb, 2020.

Što znači imati domovinu? Je li to tzv. uspjeh u životu ili nadvremenska protega koja nas se uvijek tiče, bez obzira što radili i što bili?

Malkica Dugeč dugi niz godina gazi tuđinskim pločnicima. Još tamo od sedamdesetih godina prošloga stoljeća. Bilo je to vrijeme kada se pojavio tračak hrvatske slobode, koji je ubrzo brutalno ugušen jugokomunističkom čizmom. Zbog toga su mnogi morali preko granice ako su željeli sačuvati svoju glavu i slobodu. Dogodilo se to i Malkici zajedno s njezinim mužem Božom. Ali svoju domovinu, svoju Hrvatsku, nije zaboravila. Neprestano je nosi u svome srcu da se uzajamno griju i krijepe nadom.

Trenutni događaji oko nas su takvi kakvi jesu. U svojim poznim godinama u tuđini Malkica Dugeč ih osjeća kao maglu koja se spustila, ali koja nema zadnju riječ. Treba nam kriknuti, uzdići svoj glas i biti ono što jesmo. Bog nas je stvorio, darovao nam prelijepu zemlju, a na nama je radovati joj se i čuvati je. Izgradit će nas to u prave ljude i prave domoljube.

Opširnije...

DVIJE BAKE

Print Friendly, PDF & Email

Michael Palaich, Za Hrvatsku moje bake, CroLibertas Publishers, Chicago, 2019.

Mnogi su zaslužni za trenutnu slobodu hrvatskog naroda, ne samo oni koje uobičajeno poznajemo. Do pojave ove knjige vjerujem da nismo znali da je među njima i Michael Palaich. Možda smo ga samo poznavali kao tvorca filma Bleiburška tragedija izišloga netom prije Domovinskog rata i to je to.

On je Hrvat trećeg naraštaja jedne hrvatske obitelji u Detroitu. Ali samo po ocu, po majci je Irac. Otac mu je potajno boravio i radio u SAD-u, dok je u njegovoj domovini carevao jugokomunizam, pa je vjerojatno to utjecalo na njega da nije pritiskao djecu koji će put uzeti. On je bio i osjećao se Hrvatom, a oni neka odluče što hoće. I tako je Michael Palaich rastao u američkoj kulturi, ali družeći se neprestano s Hrvatima. Volio je njihove zabave, njihove običaje, iako je znao tek poneku hrvatsku riječ. Najveći je dojam na njega u djetinjstvu ostavila njegova baka Hrvatica. Voljela ga je i on je volio nju. Rastao je upijajući njezinu ljubav i slušajući njezin »broken english«.

Opširnije...

PUTOVIMA ISTINE

Print Friendly, PDF & Email

Rodney Stark, Lažna svjedočanstva, Verbum, Split, 2019.

Trenutno Katoličku Crkvu napadaju sa svih strana. I prišivaju joj razna zla, kako iz sadašnjosti tako i iz prošlosti. No, pomoć joj zna stići i s neočekivanih strana. Slučaj je to i s ovom knjigom.

Njezin pisac Rodney Stark uopće nije katolik. Odgojen je kao luteran, a sada je agnostik, kako kaže. Pa zbog čega je napisao ovu knjigu? »Napisao sam je kako bih obranio povijest«. (str. 22.)

Uistinu je tako. Nema kod Starka navijanja ni za jednu stranu. On samo na temelju činjenica dokazuje svoju tezu ili spoznanje, kako hoćemo. U samome tekstu donosi i imena drugih koji su pisali o dotičnoj stvari, odnosno tko je prvi pokrenuo tu priču. Na kraju je redovno i zaključak o rečenome. Na taj način djelo je izuzetno pregledno i bolje utječe na čitatelja.

Opširnije...

HRVATSKO PITANJE

Print Friendly, PDF & Email

Ante Delić, Ante Pavelić. Nepoznata pisma iz talijanskog zatvora, Naklada Trpimir, Zagreb, 2019.

Pucnji su odjeknuli Marseilleuom. Nadnevak 9. listopada 1934. Ubijen je jugoslavenski kralj Aleksandar Karađorđević I. Pucnji su odjeknuli Beogradom. Nadnevak 20. lipnja 1928. Smrtno je ranjen hrvatski vođa Stjepan Radić, kao i još neki hrvatski zastupnici. Pucnji su odjeknuli Zagrebom. Nadnevak 5. prosinca 1918. Ubijeni su desetci Hrvata i ranjeno ih na stotine dok su nenaoružani i mirno prosvjedovali protiv ulaska Hrvatske u Jugoslaviju. Samo neupućenima ovi događaji nisu povezani. A takvih nažalost ima i dan danas.

Djelo pred nama izravno se bavi prvim navedenim pucnjem, a neizravno progovara i o onima dvoma. Ujedinili se Hrvati i Makedonci te smaknuli omraženog kralja. Tko je stajao iza? Ustaški pokret? Optuženi Ante Pavelić, kao vođa ustaškog pokreta, te Georges Desbons, glasoviti francuski odvjetnik, misle drukčije. Oni atentat pripisuju hrvatskom narodu. Silom i na prijevaru uveli su ga u jugoslavensku tamnicu kamo se njemu nikako nije išlo. A onda su počela batinjanja i ubojstva u toj tamnici. Kralj je čak prisvojio i hrvatsko ozemlje. To se nije moglo trpjeti. Zbog toga je nastao i ustaški pokret, da stavi ljutu travu na ljutu ranu, kako su govorili.

Opširnije...

Osobno