SVOJIM KORACIMA NAPRIJED

Detalji

Kategorija: Prikazi (Publicistika)

Objavljeno: Srijeda, 26 Svi 2021 17:00

Hitova: 396

Stjepan Šešelj (uredio), Nikola Martić. Pjesnik hrvatski, Matica hrvatska i dr., Čitluk, 2021.

Ako je zdrav, svatko od nas koraca ovom zemljom. Ali svatko ne koraca svojim koracima. Nažalost. Martić je, pak, drukčiji.

Dobro je urednik Stjepan Šešelj uz jednostavan naslov ovoga zbornika »Nikola Martić« stavio i podnaslov »Pjesnik hrvatski«. Predmnijevam da se on tome raduje gore na nebesima, a nečemu drugome baš i ne bi. Prepoznavali su ga upravo takvim, pjesnikom hrvatskim, a on je zanesen hodao ovom zemljom.

Svojim pjesničkim darom bljesnuo je u Sarajevu šezdesetih godina prošloga st. Nisu ga na vrijeme »pročitali« pa su ga pustili u vrh književnoga svijeta. Obilo im se to o glavu 1971. Martić potpisa Sarajevsku deklaraciju o hrvatskom književnom jeziku. Otada su ga gurali prema dnu. Njega to nije bilo briga. On je bio istančana duha, on je koracao grbavim ljudskim stazama uzdignute glave svojim, a ne njihovim, koracima.

Opširnije...

ONI SU TADA ZNALI

Detalji

Kategorija: Prosudbe (Publicistika)

Objavljeno: Srijeda, 05 Svi 2021 17:00

Hitova: 197

Juraj Kolarić, Hrvatski katolički pokret (1900. – 1945.), Tkanica, Zagreb, 2020.

Plaše nas trenutno nekom navodnom pošasti, napadaju kršćanstvo u cijelom svijetu, kao i prirodan način života te mislimo da smo ugroženi. Zaboravljamo pritom da je bilo sličnih razdoblja u našoj povijesti. Uzmimo za primjer drugu polovinu 19. i prvu polovinu 20. st. Uzburkale se prilike u svijetu. Umjesto kuknjave katolički laici su odgovorili djelovanjem. I rodile su se silne zamisli.

Bilo je tako i u hrvatskim zemljama. U spomenutom razdoblju prevalile su preko leđa I. svjetski rat, izišle iz Austro-Ugarske, gurnuli ih u Prvu Jugoslaviju, skrasile se u Banovini i NDH, zaglavili u Drugoj Jugoslaviji. Burno. No, ne i izgubljeno.

Juraj Kolarić opisuje sve to u 4 poglavlja ovoga djela. Još je tu i predgovor, zaključak, popis literature, imenik osoba... Jednostavno rečeno, pred nama je još jedno zrelo djelo dokazanog povjesničara.

Opširnije...

ONI SE NISU PREDAVALI

Detalji

Kategorija: Osvrti (Publicistika)

Objavljeno: Srijeda, 12 Svi 2021 17:00

Hitova: 219

Bože Vukušić, Čuvari bleiburške uspomene, Hrvatski križni put, Zagreb, 2018.

Postojala je dvojba: nastaviti se boriti protiv jugokomunističkih totalitarista ili se predati demokratskom Zapadu. Prevladala je ova druga namisao. Hrvatska je vojska 5. svibnja 1945., zajedno s mnoštvom civila koji su već iskusili jugokomunističke zločine, krenula prema »slobodi«. Ali dočekalo ju je, malo je reći, razočaranje. Razoružali su ih, poglavito Britanci, i vratili u bezdušne šape Josipa Broza Tita. A on je zapovjedio pokolj, i vojske i civila, njih na stotine tisuća.

Početak svega ovoga je na Bleiburgu, zadnjoj točci do koje je stiglo hrvatsko izbjegličko mnoštvo. Neki su uspjeli izbjeći izručenje pa su ih strpali u logore ako im nisu umakli. Jedan od takvih logora bio je u Klagenfurtu. Znali su sve i nisu kukali. Ustrojili su život kako su najbolje znali i mogli, čak su imali i crkvu gdje su se redovno okupljali. Vjera im je puno značila, držala ih je na okupu i bila ono svjetlo na kraju tunela. Osobito su se okupljali oko don Vilima Cecelje. Znali su da je pravi Kristov svećenik i pravi domoljub.

Opširnije...

NA PUTU ISTINE

Detalji

Kategorija: Osvrti (Publicistika)

Objavljeno: Srijeda, 28 Travanj 2021 17:00

Hitova: 293

Mijo Ivurek, Milivoj Magdić, Tkanica, Zagreb, 2020.

»Magdić je jedan od 39 novinara iz NDH koje su komunističke vlasti pogubile nakon rata. Od 330 prijavljenih novinara u NDH, u inozemstvo je poslije svibnja 1945. izbjegao 131 novinar, stotini njih vlasti su oduzele pravo pisanja, 45 ih je promijenilo profesiju a samo njima 27-orici vlasti su dopustile rad u profesiji. Bio je to najveći masakr nad novinarskom profesijom u Europi nakon rata. S druge strane "mrski" ustaše su u četiri godine pogubile tri (3) novinara, od koji dvojicu svojih!« (str. 208.) Tako kažu povijesne činjenice. Magdić je do samog kraja mogao ostati živ. Međutim, radije bira smrt nego prodaju sebe.

Opširnije...