GOVOR GOVORNICE

Print Friendly, PDF & Email

Svake godine slavi se Dan sredstava društvenog priopćavanja. Bože, kako to milo zvuči? A jesu li ona mila? Hm!

Nekada se javni društveni život na Zapadu odvijao na trgu. Ljudi su se susretali, izmjenjivali misli, slušali drugačije od sebe i stvarali svoju svijest o okolišu u kojemu žive. Kasnije su se u sve upetljale propovjedaonice s kojih su propovjednici grmjeli o potrebi drugačijega života. Danas smo zapljusnuti sredstvima društvenog priopćavanja i njihovom svenazočnom zaglušujućom bukom. Postala su govornica s koje se pokušava nametnuti svoj pogled na svijet. A namjere govornika nisu uvijek čiste i nisu uvijek dobre.

Opširnije...

TKO TREBA OPRATI RUKE

Print Friendly, PDF & Email
Počeo sam se pomalo čuditi ovom mom hrvatskom narodu. Kaže da je vjernički, a nikako da razumi ulogu raznih Poncija Pilata koji su mu počeli dolaziti nakon što je stekao kakvu takvu slobodu. Dolazili su oni i za vrijeme Domovinskog rata, ali se mislilo da su prolazni, da će ih sloboda otpuhnuti. Pokazali su se, ipak, kao žilav soj. Nahrupili su u još većoj mjeri i puno vještiji nego prijašnji. Tek tu i tamo nešto se obavi sirovo, sve se obavlja tiho i polagano, u rukavicama. Javnost, gdje se to obavlja, kriči da su nepravedni, javnost odakle su došli kriči da divljake treba naučiti pameti. I na kraju svega kako da Poncije Pilati ne operu ruke? Trebat će to shvatiti i hrvatski narod.

Opširnije...

JEZIK NA VJETROMETINI

Print Friendly, PDF & Email
Kažu da je Bosna i Hercegovina čudna zemlja. Neki su je čak nazvali »tamnim vilajetom«. Kada je danas čovjek promatra, ne će biti daleko od ovih tvrdnji. Jedna država, dva entiteta, tri konstitutivna naroda... Ovakvog državnog uređenja nema nigdje na kugli zemaljskoj. Onima koji žive u BiH jedina je utjeha da to nisu birali. Morali su sve prihvatiti, ma kakvim god riječima bilo opisivano i ma kako god se osjećali pri tom. U ovakvom državnom uređenju najtješnje je najmalobrojnijem konstitutivnom narodu. U ovom slučaju hrvatskom. A da apsurd bude veći, baš je taj narod nekoć bio najzastupljeniji u BiH, baš je taj narod prvi počeo standardizirati svoj jezik i tako učvršćivati osjećaj svoje pripadnosti. Isusovac Bartul Kašić još 1604. piše prvu hrvatsku gramatiku štokavskom ikavicom koja se ponajvećma govorila na prostorima BiH. Pape, tadašnja međunarodna zajednica, određuju i koje je ozemlje gdje se taj jezik govori. Povijest, dakle, tako kaže. A što kaže sadašnjost?

Opširnije...

MI SMO PONOSNI

Print Friendly, PDF & Email
Mjesec veljača bio je mučan u Hercegovini te godine kada je prestajao II. svj. rat. Oni koji su se borili protiv pobjednika povlačili su se prema Zapadu, a neki od onih koji su samo radili svoje uobičajene građanske poslove daleko od bojišnice ostajali su na svojim mjestima. Bili su nedužni i mislili su da se nemaju čega bojati. Zbog toga danas govorimo o 66-ici ubijenih fratara, 13. biskupijskih svećenika, časnoj sestri, i mnoštvu naroda. Ipak, nije se još čulo da se itko ispričao, a kamoli da je bio osuđen. Čulo se samo, kao ovih dana, »Mi smo ponosni«. Valjda je to prilog suživotu u ovom vremenu, za ono je već prekasno, što li?

Opširnije...

Osobno