POZNATI O ZVONKI BUŠIĆU

Print Friendly, PDF & Email

Zagreb, 2. rujna 2013. (HKV) – U prilogu donosimo reakcije nekolicine na našemu Portalu dobro poznatih autora na posljednji čin Zvonka Bušića. Naše smo sugovornike upitali da nam dadu kratki komentar Bušićeva života i razočarenja koje je doživio. Treba li ovaj događaj biti poticaj svima koji vole Hrvatsku da nešto poduzmu i angažiraju se, odnosno dignu glas? O Bušiću progovaraju: Mate Kovačević, Đuro Vidmarović, Damir Pešorda, Miljenko Stojić, Joško Čelan, Egon Kraljević i Davor Dijanović.

...

Fra Miljenko Stojić: Ostaje nam moliti
Zvonko Bušić svojim pucnjem, svojim krikom, pridružio se skupini od oko dvije tisuće onih koji su se borili za Hrvatsku ne nadajući se da će im je ukrasti netko drugi, zbog čega su si oduzeli život. Ti drugi, iz tuzemstva i inozemstva, jesu svi oni koji su podupirali i podupiru zločinačku jugoslavensku namisao ne dopuštajući da demokracija zaživi u hrvatskom narodu.

Attachments:
Download this file (poznati-o-zvonki-busicu.pdf)poznati-o-zvonki-busicu.pdf[ ]856 kB

Opširnije...

SKRB ZA ŽRTVE TOTALITARNIH REŽIMA: POLOŽEN KAMEN TEMELJAC ZA »GROBLJE MIRA«

Print Friendly, PDF & Email

Bile, 24. kolovoza 2013. (M. J. / hrsvijet.net) – Na području Bila, lokalitetu između Mostara i Širokog Brijega, jučer, 23. kolovoza, na Europski Dan sjećanja na žrtve totalitarizama položen je kamen temeljac za izgradnju najvećeg groblja mira u Europi. U mjestu Misišta na visoravni Bile položili su ga predsjednik Hrvatskoga narodnog sabora (HNS) BiH i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović te predsjednik Koordinacije povjerenstava za obilježavanje i uređivanje grobišta iz Drugog svjetskoga rata i poraća Ilija Vrljić. Kamen je temeljac blagoslovio don Ivan Turudić, vojni dušobrižnik.

»Ovo je Groblje Mira koje je otvoreno za svaku žrtvu bez obzira na to iz kojeg naroda potjecala i pod kojom je čizmom stradala«, kazao je Čović. Neprihvatljivo je skrivanje istine o zločinima počinjenima nakon Drugog svjetskog rata, istaknuo je Čović i poručio: »Moramo učiniti sve da istina koja je skrivena na brojnim lokacijama u BiH, Hrvatskoj, Sloveniji, te koje svakodnevno obilazimo i spominjemo, konačno iziđe na vidjelo«.

Opširnije...

HRVATSKI MUČENICI I ŽRTVE IZ VREMENA KOMUNISTIČKE VLADAVINE

Print Friendly, PDF & Email

Zagreb, 2. rujna 2013. (Glas Koncila) – U izdanju Komisije Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine za hrvatski martirologij te Glasa Koncila objavljen je zbornik radova »Hrvatski mučenici i žrtve iz vremena komunističke vladavine«. U njemu su na više od 700 stranica sabrani radovi s prvoga znanstvenog skupa o toj temi, koji je održan u Zagrebu 25. i 26. travnja 2012., a uredili su ga mons. dr. Mile Bogović, dr. Josip Dukić, dr. Jure Krišto, Mate Rupić i mr. Miljenko Stojić.

Opširnije...

ČUVANJE USPOMENE NA KOMUNISTIČKE ZLOČINE U MACLJU

Print Friendly, PDF & Email

Široki Brijeg, 19. kolovoza 2013. (Vicepostulatura) – Na području Maclja i okolnih mjesta komunisti su u svibnju i lipnju 1945. ubijali povratnike s Bleiburga na njihovom Križnom putu, prema izjavi svjedoka oko 13-ak tisuća. Pretpostavlja se da se u maceljskoj šumi nalazi oko 130 grobišta, od kojih je samo nekolicina otkrivena. Među ubijenima bila je i skupina od 21 svećenika i redovnika iz različitih zajednica Crkve u Hrvata. Prvi je o svemu javno progovorio kardinal Franjo Kuharić 1991. na sv. misi zadušnici pokraj jame IVd za koju se pretpostavljalo da sadrži kosti pobijenih svećenika i redovnika. Otkopavanje iz 1992. pokazalo je da su ubijeni zajedno sa sedamdesetak hrvatskih časnika i dočasnika. Tom su prilikom inače na području Maclja otkopane 23 jame sa sveukupno 1.163 žrtve. Kosti su pokupljene i ležale su u vrećama na tavanu KBC Šalata više od 12 godina, sve do 22. listopada 1995. Tada su zalaganjem preživjelog svjedoka Križnog puta Stjepana Brajdića i fra Drage Brgleza, mjesnog župnika te Udruge Macelj 1945., pokopane u crkvi Muke Isusove u Maclju. Sv. misu zadušnicu i sprovodne obrede vodio je kardinal Josip Bozanić.Crkva Muke Isusove inače je spomen-crkva na pobijene u Maclju.

Opširnije...

Osobno