Čitluk, 17. rujna 2016. (Mile Pavlović / brotnjo-online.com) – Predstavljanjem novog romana poznate broćanske i hercegovačke književnice Anite Martinac simbolična naslova »Posljednji«, koje je upriličeno u prepunom čitlučkom hotelu Brotnjo, sinoć, 17. rujna, u Čitluku je na svečan način započela 61. manifestacija »Dani berbe grožđa – Brotnjo 2016.«, jedna od najstarijih manifestacija u BiH koja je odavno poprimila međunarodno obilježje. Tom veličanstvenom kulturnom događaju nazočili je više od 500 ljubitelja pisane riječi iz Brotnja, Mostara i ostalih dijelova Hercegovine.

O autoričinom osmom književnom djelu, njezinu drugom romanu »Posljednji«, biranim su riječima i nadahnuto govorili: predsjednik Ogranka MH Čitluk Andrija Stojić, književnik fra Miljenko Mića Stojić, povjesničar Marijan Mandić i sama autorica.

»Radnja i ovoga romana je stvarna baš poput one iz Anitina prethodnog romana »Medaljon« – rekao je hrvatski književnik fra Miljenko Mića Stojić, te istaknuo sljedeće. »Vrlo brzo ćemo primijetiti da u središtu radnje nisu neki glavni junaci, već zapravo sama ta radnja. Muka se nadvila nad vjerujući hrvatski narod. Stoljećima nije imao države, pa ju je dobio i onda su se počele događati teške stvari. Nasrnuli su na nju s raznih strana. Ona se branila kako je znala i mogla. Sudarili se snovi i stvarnost. Tko je jači? Možemo i trebamo tu nit slijediti kroz čitav ovaj roman. Ona nam zapravo objašnjava što je progonjene održavalo kad se na njih sručilo ratno zlo… Anitu Martinac pri sastavljanju ovoga djela nije vodila namisao književnog uspjeha pod svaku cijenu. Ako se dogodi, bit će dobrodošao, a ako ne važno je da su ovi događaji ostali zabilježeni. Spisateljici su ih prenijeli živi svjedoci. Oni nisu za razbibrigu, oni su za učenje na njihovu iskustvu. Nitko tko ovo pročita ne će ostati ravnodušan. Shvatit će da nismo na ovoj zemlji zombiji u vlasti zloga, već slobodna ljudska bića u slobodi svoga Boga. Anita Martinac znala je to znalački pretočiti na papir. Sebi je podarila još jedan uradak na temu Drugog svjetskog rata i poraća, a nama djelo koje se isplati čitati i preporučiti drugima«, uz ostalo je kazao hrvatski književnik fra Miljenko Mića Stojić.

»Najveća vrijednost ovog romana je što je to uopće u hrvatskom narodu drugi roman, a u BiH prvi roman koji na jedan vrlo znanstven i književni način govori o Bleiburškoj tragediji u svibnju 1945. i cjelokupnom Križnom putu preko Dravograda, Maribora, Varaždina, cijele Slavonije, cijelog Srijema, do Banata i Bačke pa rumunjske granice. Oni su sve to prešli pješice i gladni, žedni i pod udarcima kroz ona srpska sela. Kad je ta kolona krenula iz Maribora bila je duga 20 km. Pred kraj kolovoza i početkom rujna samo je njih 500 pošlo doma za Hercegovinu, ostali su umrli. A ti su ljudi imali samo 18 godina. Zamislite kakav je to gubitak za populaciju mladosti. Eto, Anita Martinac je izišla s jednom jakom činjeničnom istinom, podarila ju je čitateljima jer se dugo bježalo od ove teme, nerado se o njoj govorilo. Anita je to odlučno i odlično uradila. Njezin roman koristit će i znanost, možda i kazalište i film. Dakle, konačno imamo jedan kvalitetan roman o toj temi«, rekao je povjesničar Marijan Mandić predstavljajući roman »Posljednji«.

Evo što nam je o svom romanu kazala sama autorica. »Ovo je moje osmo objavljeno djelo, a drugi roman. Prošle godine objavljen mi je roman Medaljon u dva izdanja. U Čitluku je prvo predstavljanje novog romana Posljednji. U ovom romanu obrađujem temu iz 1945. Zašto Posljednji? To su posljednji ročnici, njih 300, koji su, dan prije pada Širokog Brijega, otišli prema Zagrebu gdje su bili ročnici Hrvatske vojske. Nakon toga se događa da je Zagreb pao, da se Hrvatska vojska povukla prema Sloveniji i dalje pa pratim njihov put i ono što se doista događalo u tom povlačenju, što se događalo oko Bleiburga, razvrstavanje kolona u Mariboru. Ja pratim, naime, jednu skupinu likova koji su krenuli iz Mostara i sav njihov križni put koji završava u Pančevu i Beloj Crkvi, kao i onih koji su preživjeli povratak u Hercegovinu. Ali, oni predstavljaju puno više od samih tih likova. Oni doista prezentiraju to vrijeme i tu temu što se događalo s Hrvatskom vojskom, kako su razvrstavane kolone... Iz redaka može se iščitati puno više. Zbog toga dajem značaj važnosti ove teme. Nažalost, nema mnogo književnih uradaka na ovu temu, a ja sam htjela na jedan svoj literarni način učiniti da se što više zna o sudbini hrvatskog naroda«, kazala nam je autorica romana, književnica Anita Martinac.

Dodajmo i to da su ovaj veličanstveni kulturni događaj svojim nastupom uveličali učenici Osnovne glazbene škole Brotnjo.