Hrvatski intelektualni zbor Bosne i Hercegovine (HIZ BiH) predstavlja neovisnu skupinu hrvatskih intelektualaca iz Bosne i Hercegovine. Nastao je na temelju Hrvatskog intelektualnog kruga '04 (HIK-a '04), a utemeljen je 27. travnja 2006. u Mostaru.

Ciljevi i djelatnosti
– Proučavanje, zaštita i promicanje hrvatske nacionalne, povijesne, kulturne i znanstvene baštine;
– promicanje i zaštita prava hrvatskoga (i drugih) naroda na suverenost, identitet, slobodu i jednakopravnost u BiH;
– zauzimanje stajališta o stanju u društvu i obavješćivanje građana o mogućim učincima zauzetog djelovanja;
– izrada studija, analiza, programa i drugih strateških dokumenata u svrhu pozitivnih društvenih promjena;
– praćenje rada tijela vlasti i drugih društvenih čimbenika i centara moći, te predlaganje konkretnih promjena i procesa;
– organiziranje rasprava, okruglih stolova, savjetovanja i sl., sve u svrhu ukazivanja na negativna, nepravična i neodrživa stanja, tendencije i procese u društvu;
– pružanje stručne pomoći predstavnicima vlasti, medija, udruga, pokreta, građanskih poticaja, međunarodnih subjekata i drugih društvenih subjekata radi evidentiranja i lociranja gorućih društvenih problema u svrhu njihovog rješavanja;
– objavljivanje brošura, studija, članaka, knjiga, promidžbenog materijala koji su u funkciji ostvarivanja ciljeva Udruge;
– borba protiv neravnopravnosti naroda i obespravljenosti građana, protiv kriminala, korupcije i svih društvenih devijacija;
– promicanje temeljnih etičkih načela života i rada na svim razinama vlasti i sveukupnog društvenog života;
– zaštita života, dostojanstva i slobode svakog ljudskog bića;
– borba protiv asimilacije i majorizacije naroda nad narodom;
– suradnja sa svim relevantnim društvenim subjektima, posebice sa subjektima srodnih djelatnosti i ciljeva djelovanja.

  Hrvatski intelektualni krug '04 (HIK '04) predstavlja neovisnu skupinu hrvatskih intelektualaca iz Bosne i Hercegovine. Njegov je idejni začetnik mr. Miljenko Stojić, dopredsjednik DHK HB. Razvijao se kroz Upravni odbor DHK HB.

  HIK '04 službeno je izišao u javnost 30. siječnja 2004. Na sastanku kojim je predsjedao predsjednik DHK HB Zdravko Kordić i koordinator HIK-a '04 Miljenko mr. Stojić potporu HIK-u '04 dali su rektor Sveučilišta u Mostaru dr. Frano Ljubić, dopredsjednica Matice hrvatske Mostar Nada Dalipagić, ravnatelj HNK Mostar Ivica Ovčar, predsjednik Sindikata prosvjete HNŽ Josip Milić, predsjednik Matice hrvatskih iseljenika Miro Šilić, dopredsjednik Hrvatskog društva za znanost i umjetnost Ante Mišković, u ime HZ HB i urednik Hrvatskog leksikona u BiH dr. Jakov Pehar, Miroslav Vidović iz Ministarstva gospodarstva HNŽ, novinarka i književnica Vesna Zovko, pjesnikinja Ružica Soldo članica Upravnog odbora DHK HB i predsjednik Udruge hrvatskih novinara u BiH Ilko Barbarić.

  Prihvaćena je Deklaracija koja upozorava na sveopće političko, gospodarsko, društveno, kulturno, jezično, obrazovno i civilizacijsko zatiranje Hrvata u BiH.

  »Pozivamo sve demokratske snage u svijetu da nam pomognu izboriti se za jednakopravnost, te za demokratsku BiH« rekao je Zdravko Kordić. »Pozivamo sve hrvatske intelektualce u BiH, Hrvatskoj i diljem svijeta da podupru naše zahtjeve i potpišu ovu deklaraciju i time podrže naše istinsko pravo na BiH i naša prava u BiH « , stoji uz ostalo u preambuli Deklaracije od sedam točaka.
HIK '04 službeno je prestao radom 27. travnja 2006. kada je utemeljen Hrvatski intelektualni zbor Bosne i Hercegovine (HIZ BiH).

Iako se nalazi u sklopu Informativnog centra »Mir« Međugorje, svojom složenošću i značenjem daje drugčiju protegu ovome Centru. Službeno je započela radom 25. studenoga 1997. Rasla je neobično brzo i svojim signalom pokrivala sve više i više prostora Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Za blagdan Sv. Franje 4. listopada 1999. njezin signal uživo je pušten preko Interneta. Miljenko Stojić imao je tu čast da je bio njezinim utemeljiteljem i da joj je dao programsko usmjerenje. Obučavajući nove djelatnike sve je više urednički posao prepuštao njima, a davao se na ravnateljski posao i posao odgovornog urednika.

U Svetištu Kraljice Mira u Međugorju 25. studenoga 1993. fra Miljenko Stojić se posvećuje izgradnji profesionalnog izvješćivanje iz ovoga svetišta. Okuplja prve suradnike i zamisli daje ime Informativni centar »Mir« Međugorje. U svojstvu ravnatelja tijekom godina u okrilju ovoga Centra ustanovljuje i razvija odjele: Izvještajna agencija; Multimedijalni odjel s Internet stranicama na 7 svjetskih jezika i serverom; Društvo vodiča; Nakladnička djelatnost; Ured informacija; Radiopostaja »Mir« Međugorje. Nakon zaokruženja ovoga pothvata postaje u rujnu 2001. tajnik Hercegovačke franjevačke provincije ostajući i dalje u Informativnom centru »Mir« Međugorje u njegovoj upravi na različitim položajima.

Početak rata u Hrvatskoj fra Miljenka Stojića je zatekao u Rimu na postdiplomskom studiju kršćanske i franjevačke duhovnosti. Najteži mu je bio sam početak toga rata. Htio se vratiti nazad i pomoći u obrani. Nekako je razabrao da treba barem magistrirati ono što je započeo, a da u međuvremenu pomogne borbu za oslobođenje na sve moguće načine. Počeo je to ustrajno činiti. No, najviše ga je radovao rad s vojskom u trenucima kada bi ugrabio nešto vremena i došao kući. Naravno da je s tim nastavio i kada je počeo rat u Bosni i Hercegovini. Hercegovačka franjevačka provincija na sjednici 13. travnja 1992. određenu braću određuje za duhovnu skrb vojnicima. Nije bio među njima zbog studija u inizemstvu, ali je i dalje nastavljao svoj započeti rad. Dovršivši studij vraća se najprije u Hrvatsku, a onda u Bosnu i Hercegovinu. Nastoji što više biti s vojnicima. Osmišljava oznaku koju kasnije nose i drugi vojni dušobrižnici iz Hercegovačke franjevačke provincije.