Nedjelja, 28. svibnja 2017.
 
 
  
Nedjelja, 21. svibnja 2017.   (čitanja 15)

Radimlja, 21. svibnja 2017. (Hrvoje Mandić / hrsvijet.net) – Sinoć, u subotu 20. svibnja, na Radimlji kod Stoca održana je komemoracija i sv. misa zadušnica za žrtve totalitarnog jugokomunističkog režima ubijene u stolačkoj okolini. Tu je, naime, završavao jedan krak Križnog puta, pa je sve u narodu ostalo poznato kao »hercegovački Bleiburg«.

U 17.30 molila se krunica, a u 18.00 na spomen-obilježje svim poginulima vijence su položili i svijeće zapalili izaslanstva općine Stolac, susjednih općina Čapljine, Ravna i Neuma te predstavnici brojnih institucija, političkih stranaka i udruga.

Pred nekoliko stotina vjernika suslavljenu sv. misu zadušnicu predvodio je dr. don Božo Goluža, sveučilišni profesor i urednik »Crkve na kamenu«. On je u svojoj propovijedi podsjetio na velika stradanja koja su se dogodila na Radimlji te naglasio da je glavni krivac za takav zločinački pothvat bio vođa KPJ Josip Broz Tito, čovjek s 10. mjesta ljestvice najvećih zločinaca 20. stoljeća. Dodao je kako su ovdje likvidirani hrvatski mučenici koji su dali svoj život za vjeru, narod i domovinu. Fra Miljenko Stojić, vicepostulator postupka mučeništva »Fra Leo Petrović i 65 subraće« te povjerenik Komisije HBK i BK BiH za hrvatski martirologij u Mostarsko-duvanjskoj i Trebinjsko-mrkanskoj biskupiji, jedan je od onih koji je sumisio u ovoj sv. misi zadušnici.

Počasnu stražu pored spomen obilježja činili su članovi HKUD Stolac i HKUD Bosansko izvorno kolo Stolac, a u glazbenom programu sudjelovale su pjevačke skupine iz župe Stolac. Lijepo ih je svake godine vidjeti na ovomu mjestu.

Podsjetimo, prema procjenama povjesničara lokalitet Radimlja je najveće stratište u Hercegovini. Računa se da su tu jugokomunisti u poraću Drugog svjetskog rata likvidirali oko 10.000 Hrvata dovedenih s raznih strana.

...



Nedjelja, 21. svibnja 2017.   (čitanja 20)

Dubrovnik, 21. svibnja 2017. (glasgrada.hr) – Tijekom prošlog tjedna u Stonu i u Dubrovniku održan je »1. međunarodni susret hrvatske književnosti« u organizaciji Južnohrvatskog ogranka Društva hrvatskih književnika (DHK), uz predstavnike i pisce iz Dubrovnika, doline Neretve, Huma – Hercegovine, Boke Kotorske i Molisa, talijanske pokrajine gdje žive Hrvati. Iz Dubrovnika i doline Neretve sudjelovali su akademik Luko Paljetak, Ana Marija Paljetak, Enerika Bijač, Stjepan Šešelj, Hrvoje Barbir, Frane Vlatković, Domagoj Vidović, Stanko Krnjić i Boris Njavro u ime Društva dubrovačkih pisaca. Iz ogranka Hum – Hercegovina: Ljubo Krmek, ujedno i predsjednik Južnohrvatskoga ogranka DHK, Pero Pavlović, Antun Lučić i fra Miljenko Stojić. Iz Boke Kotorske došli su Zvonimir Deković, Desanka Matijević i Miroslav Sindik, a iz Molisa Antonio Sammartino, Gabriele Blascetta, Gianluca Miletti i Nico Pasciullo. Uz njih su na skupu sudjelovali i Božidar Petrač, predsjednik DHK, te Ivan Sivrić, predsjednik DHK HB.

Sve je počelo u četvrtak, 18. svibnja, okupljanjem u Stonu, gdje je i središte ove udruge, u kojem su inače ovih dana veliki radovi i obnavlja se puno toga, između ostalog, Društvo prijatelja dubrovačke starine obnavlja veliku utvrdu Kastio. Uz pozdrav sudionicima se na početku obratio njihov domaćin i načelnik općine Ston Vedran Antunica, a uz predstavljanje svih sudionika, poveo se razgovor na temu položaja hrvatskog jezika i hrvatske književnosti danas. Sve je završilo književnom večeri za građane Stona u tamošnjem Kneževom dvoru. Drugi dan sudionici skupa posjetili su Osnovnu školu u Stonu, gdje je uz nastupe njihovih učenika prigodnim riječima akademik Luko Paljetak govorio o danima i godinama koje je veliki Marin Držić proveo u Stonu kao tajnik solane, o čemu se malo zna, te je učenike upoznao sa životom i radom Antuna Bratosaljića Sasina, na žalost manje znanog nam književnika iz Stona u vrijeme Dubrovačke Republike. Tom prigodom vesela družina iz Molisa održala je i prigodni nastup, uz upoznavanje učenika sa svojom prošlošću i razlogom odlaska u Italiju, o bijegu pred Turcima iz Makarske i iz Neretve u davnom 15. stoljeću. Skup je nastavljen u Dubrovniku, okupljanjem u Galeriji »Dulčić, Masle, Pulitika« predstavljanjem svih sudionika, uz pozdrav domaćina Magdalene Prkut ispred Umjetničke galerije, koja je pomogla u organizaciji ovog vrijednog susreta. Tom prigodom najavljeno je kako će sljedeći susret Južnohrvatskog ogranka DHK biti održan u kolovozu ove godine u Italiji, u malom hrvatskog gradiću Molise gdje će domaćini biti tamošnji talijanski Hrvati.

...



Petak, 19. svibnja 2017.   (čitanja 20)

Široki Brijeg, 19. svibnja 2017. (Josipa Vukoja) – Sinoć, u četvrtak 18. svibnja, u Franjevačkoj galeriji na Širokom Brijegu otvorena je izložba pod nazivom »66« koja oživljuje tragične događaje iz Drugoga svjetskog rata u kojima je ubijeno 66 hercegovačkih franjevaca. Računajući po broju nazočnih i odjecima u medijima izložba je pobudila veliko zanimanje.

Sve je organizirano u povodu obilježavanja Međunarodnog dana muzeja. Organizacija ICOM (International council of museums), koja povezuje sve muzeje svijeta, ove godine je izabrala temu »Muzeji i sporne povijesti: govoriti neizrecivo o muzejima« (Museums and contested histories: saying the unspeakable in Museums). Franjevačka galerija se priključila ovom projektu te je za temu izabrala priču o jugokomunističkom ubojstvu 66 hercegovačkih franjevaca. Ovom izložbom pokušalo se osigurati stručnu platformu za komunikaciju o neizrecivom u cilju otkrivanja zbiljskog identiteta iz vlastitog nasljeđa.

Izložba je otvorena u 18.00, a bit će zatvorena u nedjelju, 21. svibnja u 20.00. Izloženi su ostatci crkvenog posuđa nakon što su jugokomunisti opustošili samostan i crkvu, predmeti koji su pronađeni uz ubijene fratre te likovne vizualizacije akademskih umjetnika na ovu temu. Izloženi su radovi 17 umjetnika: Odej Atić, Josip Mijić, Snižana Romanović, Ivona Skočilić, Tomislav Zovko, Matea Martinović, fra Vinko Mikulić, Vilim Parić, fra Bože Radoš, Željko Koren, Antun Boris Švaljek, Branimir Bartulović, Kristina Ćavar, Igor Dragićević, Ilija Kegelj, Jasmina Runje i fra Tihomir Bazina.

Izložbu su otvorili djelatnici Franjevačke galerije Josip Mijić i Kristina Ćavar. Mijić je u svom obraćanju nazočnima istaknuo: »Jedino suočavanjem s prošlošću možemo prošlost prihvatiti onakvom kakva je, koliko god ona bolna i nepravedna bila, i uz Božju pomoć smoći snage da neopterećeno, kršćanski snažno i ispravno, živimo u sadašnjosti te gradimo bolju budućnost za sve nas. Ova izložba je jasna poruka svima da se zlo ne isplati i da se na zlo ne smije odgovarati novim zlom.«

U organizaciji ove izložbe Galeriji je pripomogla i Vicepostulatura postupka mučeništva »Fra Leo Petrović i 65 subraće«. U zahvalu za to i za sve što radi neki su joj od umjetnika, nakon zatvaranja izložbe, darovali svoje radove.

...



Srijeda, 17. svibnja 2017.   (čitanja 27)

Humac, 17. svibnja 2017. (M. J. / hrsvijet.net) – »Apokaliptični dani«, memoarska knjiga pokojnog fra Janka Bubala, izišla u nakladničkoj djelatnosti Vicepostulature postupka mučeništva »Fra Leo Petrović i 65 subraće« te CroLibertasa, predstavljena je sinoć, 16. svibnja, u dvorani Sv. Ante na Humcu. U predstavljanju knjige sudjelovali su urednik hrvatskog izdanja fra Miljenko Stojić, Ivan Zlopaša i urednik engleskog izdanja Ante Čuvalo.

»Kada ovako u ruci držimo knjigu »Apokaliptični dani« čini nam se da je ona nekako mala. Međutim, to je tako samo po broju stranica i u odnosu na one knjige koje je pisala jugokomunistička strana. U svojoj biti ovo je velika knjiga koja govori o sudbonosnim danima za nas i našu domovinu iz prve ruke. Vrijeme je to koje stvara povijest«, rekao je fra Miljenko Stojić. Pozornost slušatelja skrenuo je i na posvetu knjige pisane osamdesetih godina prošlog stoljeća: »Braći svojoj, poklanoj, dok su šipci cvali, a bilo je proljeće tisuću devetsto četrdeset pete«, nakon koje fra Janko poimenično nabraja njihova imena. »Ova knjiga je poput njihova uskrsnuća jer su oni zaista u njoj uskrsnuli«, kazao je fra Miljenko Stojić govoreći o knjizi u koju je fra Janko ugradio svoja živa sjećanja na apokaliptične dane.

Na značaj ove knjige ukazao je Ivan Zlopaša, dopredsjednik Središta Hrvatskog svjetskog kongresa za istraživanje posljedica totalitarizama. »Britkim jezikom i analitičkim stilom, ukrašenim osebujnom moći zaključivanja, Bubalo nas svojim pripovjedačkim umijećem vodi kroz niz događaja i procesa između travnja 1940. i svoga dolaska na Čerin u lipnju 1950. Riječ je o događajima u kojima je osobno sudjelovao ili o njima slušao od onih koji su u njima izravno sudjelovali. Najdragocjeniji dio njegovih memoarskih zapisa dakako je onaj vezan za razdoblje između 14. srpnja 1943., kada je preuzeo dužnost kapelana u Vitini, i izlaska iz tamnice kotarske Ozne u Ljubuškom u veljači 1945.«, rekao je Ivan Zlopaša.

Uz izdanje Vicepostulature ove knjige na hrvatskom, Ante Čuvalo je predstavio nedavno objavljeni njezin prijevod na engleskom jeziku (Apocalyptic Days) u izdanju CroLibertasa iz Chicaga te Vicepostulature sa Širokog Brijega. »Iz dugogodišnjeg iskustva u iseljeništvu poznato mi je kakvi se sve antihrvatski pamfleti šire na engleskom govornom području. Kako bismo na njih odgovorili, ovu smo knjigu preveli i priredili. Želim da je vrlo skoro sve važnije knjižnice u Europi, Kanadi, SAD-u i Australiji imaju na svojim policama. Svima onima koji je pročitaju ne treba ništa dodatno pojašnjavati«, istaknuo je Ante Čuvalo, urednik engleskog izdanja Bubalove knjige.

Inače knjiga »Apokaliptični dani« govori o fra Jankovom viđenju događaja u Hercegovini i šire koncem i nakon Drugog svjetskog rata. U njoj on otkriva kroz što je sve prolazio tih godina, ali i razloge svoje duge književne šutnje. Nadnevka 6. veljače 1945. vidio je prolazak jugokomunista prema Širokom Brijegu te je taj dan u Vitini uhićen i odveden u tamnicu u Ljubuški. Na temelju toga boravka u tamnici fra Janko je ostavio vrijedno svjedočenje koje je pomoglo u rasvjetljavanju događaja vezanih za smrt nekoliko fratara. Između ostaloga, u knjizi spominje kako je u tamnici vidio fra Martina Soptu i fra Slobodana Lončara, koje su komunisti ubili na lokalitetu Tomića njiva u Ljubuškom. Tijekom zadnjih godina pronađeni su i identificirani, zajedno s još nekoliko civila, te su 7. veljače 2014. pokopani u širokobriješkoj samostanskoj crkvi.

Glazbenim točkama program predstavljanja knjige »Apokaliptični dani« na Humcu obogatio je Matija Šaravanja, učenik 2. razreda Glazbene škole Ljubuški skladbom »Koraci« skladatelja Vladimira Bednjaneca. Organizator predstavljanja bila je Općina Ljubuški i HKD Napredak, podružnica Ljubuški.

...



Ponedjeljak, 15. svibnja 2017.   (čitanja 27)

Humac, 15. svibnja 2017. (ljportal.com) – U utorak, 16. svibnja, u Dvorani Sv. Ante na Humcu, s početkom u 19.30, održat će se predstavljanje knjige »Apokaliptični dani« autora fra Janka Bubala. Organizator predstavljanja je HKD Napredak, podružnica Ljubuški.

Uz izdanje Vicepostulature postupka mučeništva »Fra Leo Petrović i 65 subraće« na hrvatskom, predstavit će se i nedavno objavljeni prijevod ove knjige na engleskom jeziku (Apocalyptic Days) u izdanju CroLibertasa iz Chicaga i Vicepostulature sa Širokog Brijega. U programu sudjeluju fra Miljenko Stojić, Vicepostulator postupka mučeništva »Fra Leo Petrović i 65 subraće«, Ante Čuvalo, predstavnik CroLibertasa i Ivan Zlopaša, dopredsjednik Središta HSK za istraživanje posljedica totalitarizama. U glazbenom dijelu programa nastupiti će učenici Osnovne glazbene škole Ljubuški.

...



Četvrtak, 27. travnja 2017.   (čitanja 48)

Zagreb, 27. travnja 2017. (M. J. / hrsvijet.net) – U organizaciji Ogranka Matice hrvatske Čitluk, koji se predstavio djelima odabranih književnika i likovnih stvaratelja s prostora Hercegovine, u Matici hrvatskoj u Zagrebu, 25.travnja, upriličen je nesvakidašnji bogat program u kojem su posjetitelji mogli uživati u lijepoj riječi i slici.

Nazočne je najprije pozdravio u ime domaćina dopredsjednik Matice hrvatske Damir Barbarić, a ispred Ogranka Matice hrvatske Čitluk, koja je inicijator i organizator programa, obratio se Andrija Stojić, predsjednik ogranka.

Obraćajući se nazočnima Stojić je predstavio brojne aktivnosti i rad ogranka Matice Hrvatske Čitluk. »Želeći sačuvati nacionalnu i kulturnu vlastitost te je njegovati i širiti, Ogranak Matice hrvatske Čitluk organizira iznimno bogate kulturne manifestacije: Uskrs s Maticom u Brotnju, Božićni susret s Maticom u Brotnju, Dani Matice hrvatske u Brotnju, te kao suorganizator Kulturno književnu manifestaciju Susreti pod hrastom, Turističko-kulturno-gospodarstvenu manifestaciju Dani berbe grožđa –Brotnjo kao najstariju manifestaciju u BiH. Uz dobru suradnju i druženje veseli nas činjenica da Ogranak Matice hrvatske Čitluk kroz ove manifestacije promiče kulturnu baštinu svog kraja, nacionalno i kulturno zajedništvo, povezuje ljude i krajeve, što zacijelo djeluje u narodu u izravnu susretu sa svima koji su gladni znanja, žedni kulture. Kako bismo unaprijedili provođenje programa Matice hrvatske Čitluk, njeno značenje u iskazivanju kulturnog i nacionalnog identiteta, čuvanje zatečene i naslijeđene kulturne baštine, a naročito stvaranje i njegovanje novih vrijednosti, razvili smo izuzetno bogatu i raznovrsnu nakladničku djelatnost što nas po broju dosada objavljenih naslova svrstava u najaktivnije Ogranke Matice hrvatske«, istaknuo je Stojić.

U programu je predstavljeno književno stvaralaštvo dvaju angažiranih hrvatskih autora s područja Hercegovine i to Anite Martinac i fra Miljenka Stojića.

O djelima franjevca i književnika Miljenka Stojića, a posebno o knjigama »Podno križa« i »Stopu po stopu«, govorio je poznati hrvatski književnik Hrvoje Hitrec, nazvavši Stojića »ministrom informiranja u vladi Kraljice Mira«. »Godinama pratim književni i neknjiževni rad fra Miljenka Stojića, njegovu prozu, pjesnička djela, njegove britke kolumne koje čitam na portalima, nježne i poučne knjige namijenjene djeci, pratio sam njegove medijske pothvate, međugorske, vicepostulatorske, širokobriješke, vodio ga u bilješkama kao čovjeka koji je bio pionir informatičke revolucije u franjevaca, barem na ovim našim hrvatskim prostorima. Ministar informiranja u Vladi Kraljice Mira. Neobičan čovjek, svakako, putnik kroz vrijeme koje nije kronološki poredano, pa se u njegovim djelima susreću sadašnjost i svagdašnjost s ljudima i događajima iz bliskih davnina, zvuk zvona ili boja ruže dozivaju uspomene na one kojih više nema, miris kave i cigareta na druženja u kojima se raspredaju hrvatske sudbine, sjećanja na užase svršetkom onoga rata koji je donio komunizam i stradanja, i ovoga nedavnog devedesetih kada je fra Miljenko Stojić kao dušobrižnik naših vojnika bio izravnim svjedokom hrabrosti hrvatskih mladića. I tako sve do danas, kada autor sjedi pokraj Matoša na zagrebačkoj klupi i kaže u pjesmi: "E moj Matošu, stiglo nas tvoje vrijeme i tvoje pjesme, znam da bi ti htio da je drukčije, ali nije", istaknuo je Hrvoje Hitrec predstavljajući književni rad fra Miljenka Stojića.

Književnik i publicist Damir Pešorda govorio je o djelima književnice Anite Martinac, s osobitim osvrtom na njene vrlo čitane romane »Medaljon« i »Posljednji«. »Romani Medaljon i Posljednji tvore tematski zaokruženu cjelinu. To su dokumentarno-romansirane priče o jednom od najtraumatičnijih i najkrvavijih isječaka i inače teške i krvave povijesti hrvatskog naroda zapadne Hercegovine. Tim romanima autorica je hrvatsku književnost obogatila jednom dotada neobrađivanom temom i jezičnim bogatstvom lokalnog idioma te uspješno i umješno literalizirala zapadnohercegovački prostor, povijest i ljude, dotada prepuštene gotovo isključivo usmenoj narodnoj epici. To su, po mom skromnom mišljenju, tri najvažnije značajke njezina proznog opusa«, ocijenio je Pešorda. Osvrnuo se i na jezik kojim su pisani romani Medaljon i Posljednji. »Osobitu draž prozi Anite Martinac daje jezik obogaćen leksikom lokalnog zapadnohercegovačkog govora. Lokalnim idiomom, kojega su osnovna obilježja ikavica i specifičan leksik, pisani su dijalozi, dok su ostali dijelovi pisani biranim standardnim književnim jezikom. Kao rođeni Hercegovac, čitajući ove romane, osjetio sam kako preda mnom izvire jedan potonuli svijet, satkan sav od, bojim se, nepovratne nedavnosti. Brojni izrazi iz romana već danas zvuče arhaično jer u suvremenoj Hercegovini polako nestaje seoska podloga iz koje je taj idiom izrastao, no ta im arhaičnost nije nedostatak nego tekstu daje neku osobitu draž. Otimajući ih zaboravu, autorica tim izrazima obogaćuje korpus hrvatskog književnog jezika«, naglasio je Damir Pešorda. Književnu ulogu Anite Martinac usporedio je s ulogom Augusta Šenoe na razini Zagreba i okolice ili Ivana Aralice na razini dalmatinskog zaleđa. »Uopće nije pretenciozno reći da je na regionalnoj razini, to jest razini zapadne Hercegovine, njezina uloga donekle slična ulozi Augusta Šenoe na razini Zagreba i okolice ili Ivana Aralice na razini dalmatinskog zaleđa. Ta bi se uloga mogla sažeti u konstataciju da tek u djelima tih pisaca likovi određene sredine postaju književno uvjerljivi i funkcionalni«, zaključio je Pešorda.

Čitanjem odabranih ulomaka i obraćanjem književnika Anite Martinac i fra Miljenka Stojić, sa zahvalom slušateljstvu koje je pokazalo veliko zanimanja za djela spomenutih književnika, okončana je ova iznimno zanimljiva književna večer.

Glazbeno osvježenje te večeri bio je na glasoviru mladi franjevac Luka Ćorić, a program je vodila Ana Lesić, urednica s obiteljske televizije Laudato.

U drugom dijelu programa posjetitelji su mogli pogledati prigodnu izložbu hrvatskih likovnih umjetnika s područja Brotnja, a nakon završetka programa nastavljeno je druženje uz prigodni domjenak s hercegovačkim delicijama.

...



Ponedjeljak, 24. travnja 2017.   (čitanja 33)

Zagreb, 24. travnja 2017. (hkv.hr) – Na globalnoj razini 2016. bila je izuzetno turbulentna, a o čemu najbolje svjedoče tzv. Brexit te izbor Trumpa za američkog predsjednika. Početak 2017. donio je Erdoganovu pobjedu na referendumu u Turskoj kojom će se u toj državi inaugurirati predsjednički sustav. Za dva tjedna očekuje nas drugi krug predsjedničkih izbora u Francuskoj, a u anketama nije bez izgleda Marine le Pen čija bi pobjeda mogla ozbiljno uzdrmati Europsku uniju s obzirom na euroskeptičnu poziciju te predsjedničke kandidatkinje. Izbori nas očekuju i u Njemačkoj koja posljednjih godina prema jugoistočnoj Europi provodi politiku što opasno podsjeća na britanski obrazac izgradnje tzv. Zapadnog Balkana.

Sukobi u Siriji – gdje se prelamaju, između ostaloga, i probitci najmoćnijih zemalja SAD-a i Rusije – ponovno su došli u žarište nakon nedavne američke intervencije, a zaoštrila se je ponovno i situacija oko Sjeverne Koreje.

Hrvatsku posljednjih mjeseci potresa kriza oko Agrokora – koju također nije moguće shvatiti i bez interesa vanjskih čimbenika moći – kao i gužve na granicama za koje neki analitičari tvrde da nisu bez veze sa »zapadnobalkanskim tendencijama« pojedinih vanjskih središta moći.

Geopolitičku situaciju u svijetu i položaj Hrvatske za Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća komentiraju: Matko Marušić, Denis Sunko, Mile Prpa, Miljenko Stojić, Zdravko Mršić i Stipe Kutleša.

...

Mr. sc. Miljenko Stojić: Naša sidra

Otkada smo došli na ove naše prostore prije mnogo stoljeća, a neki kažu da smo tu oduvijek bili, nas kao hrvatski narod obilježavaju, i drže da nas ne odnese povijesni vjetar, dva sidra: katolička vjera i pripadnost zapadnom uljudbenom krugu. Naravno, to ne znači da oni naši sunarodnjaci druge vjere ili potpuno bez nje nisu obuhvaćeni ovim sidrima. Možemo biti različiti među sobom, ali se nikada ne smijemo dijeliti jer će nas u tom slučaju nestati. To su pokušali jugokomunisti pa su nas doveli do ruba provalije.

Imajući ovo na umu mislim da ne bismo trebali strepiti od budućnosti. Geopolitičkih pomaka je uvijek bilo i uvijek će biti, poglavito ovdje na dodiru civilizacija, međutim kad znaš tko si i što si pronaći ćeš si zaklonjeno mjesto u tom geostrateškom hrvanju.

Znaju ovo dobro petokolonaši među nama pa su u zadnje vrijeme nešto posebno djelatni. Osjetili su da se na duže vrijeme uspostavljaju novi odnosi među državama i narodima te bi htjeli da to bude prema njihovu, odnosno da otputujemo negdje tamo na Istok, kamo uopće ne pripadamo. Od tih vidljivih pokušaja treba spomenuti tzv. Deklaraciju o zajedničkom jeziku donesenu u Sarajevu. U međuvremenu neki su se njezini potpisnici od nje ogradili, pritom je ne osudivši i ne kajući se za ono što su učinili. Shvatili su da im takva sada može nanijeti određenu štetu, zbog čega su pronašli neki formalni razlog udaljiti se prividno od nje. Dječja posla umjesto ozbiljnog ponašanja. Trebalo je davno posložiti stvari u svojoj glavi pa taj potpis nikada ne bi stigao pod nešto takvo. U međuvremenu i, malo je reći, kontroverzni Oliver Frljić nastavlja svoju igru. Nastoji srušiti i sidro vjere i sidro domoljublja da bi nas otpuhao negdje na pučinu i tako učinio sličnima sebi, brodu bez svijesti kamo uopće plovi. Ne bi se trebalo na njega osvrtati da mu hrvatska država, za koju su se borili i njegovi vršnjaci s domoljubljem u srcu i krunicom oko vrata, ne daje toliki kulturni prostor, a on niti se za nju borio niti kulturu uopće razumi. U istom kontekstu treba gledati i isforsirane gužve na granicama i sve glasnije najave o »zapadnobalkanskoj« carinskoj uniji koju sve otvorenije zagovara Aleksandar Vučić. Neki cijenjeni analitičari u kratkovidnosti tih inicijativa vide opasnost da bi nas njemački geopolitički interesi i tijesna suradnja aktualne njemačke administracije sa Srbijom i Rusijom mogli dovesti u vrlo neugodan položaj. Nadam se da hrvatski političari u Hrvatskoj i BiH to jasno prepoznaju. Tu je i Turska koja ima utjecaj na procese u dijelu BiH. Analitičari upozoravaju kako upravo Erdogan, koji je na referendumu dobio ogromne ovlasti, u rukama drži ključeve nove migrantske krize. Nedvojbeno, živimo u teškom vremenu prepunom zamki i iskušenja.

S Agrokorom i sličnima stvar je, pak, jednako složena. Na djelu su mačci iz propalog jugoslavenskog vremena. I puno se toga tu ispremiješalo, koliko je do sada razvidno. Pohlepa, čuvanje partijskog blaga, loše gospodarenje, očijukanje s igračima s istoka preko starih veza... Ne bude li našim današnjim vlastodršcima sve jasno u glavi, netko će drugi očito morati preuzeti kormilo. Na previše smo važnom mjestu da bismo mogli lunjati nekim svojim neodgovornim ili nesvrstanim putovima.

Koliko je značajno ovo bistrenje misli pokaza nedavno i biskup Komarica. Glasno reče ono što svi tako dobro znamo pa ga Milorad Dodik sirovo napade pokušavajući mu začepiti usta. Međutim, istina se ne može sakriti. Nema Hrvata na svojim starim ognjištima tamo gdje Dodik trenutno vlada, jednako kao i na ostatku BiH koju je u ratu nadzirala tzv. Armija BiH. Razarane su tamo katoličke crkve, ubijani svećenici i drugi članovi crkvene hijerarhije, ubijan vjerni puk Božji, dok bojevih djelovanja u tim krajevima uopće nije bilo niti su Hrvati vodili balvan ili bilo kakvu revoluciju. Pitam se samo hoće li se i drugi povesti za biskupovim primjerom i konačno početi nazivati stvari pravim imenom? Ne znači to napadati bilo koga ili rušiti dobrosusjedske odnose. To samo znači na istini graditi budućnost da nam ponovno ne bi pala na glavu. Tko je činio zlo treba se pokajati, a žrtva treba naći snage oprostiti. Zar u tomu nije sadržana i vjera, i humanizam, i ekumenizam, i međureligijski dijalog, i ljudska prava, i...

Svima nam je, dakle, pomoći da nam konačno bude bolje. Okanimo se navijanja za ovu i onu stranku, gledajmo domoljubno i uspjet ćemo sagraditi takvu državu u kojoj će nam svima početi cvjetati ruže, a ne samo njima, i iz koje ne ćemo bježati nego ćemo jedva čekati da joj se vratimo. Tako ćemo se usidriti svoji na svome, kao naši preci u Dalmaciji, Slavoniji, Bosni, Hercegovini, Istri, Srijemu, Boki...

...



Petak, 21. travnja 2017.   (čitanja 64)

Čitluk, 21. travnja 2017. (Matica hrvatska) – U utorak, 25. travnja, u 19.00 u velikoj dvorani Matice hrvatske u Zagrebu Matica hrvatska i Ogranak Matice hrvatske u Čitluku organiziraju predstavljanje knjiga »Podno križa« i »Stopu po stopu« autora Miljenka Stojića te romana »Medaljon« i »Posljednji« autorice Anite Martinac. Tom prilikom predstavit će se i sami ogranak Matice hrvatske iz Čitluka. Nakon predstavljanja slijedi otvorenje izložbe radova akademskih umjetnika iz Brotnja u Galeriji Matice hrvatske.

Uz autore u programu sudjeluju: dopredsjednik Matice hrvatske Damir Barbarić, književnik Hrvoje Hitrec, književnik Damir Pešorda te predsjednik OMH u Čitluku Andrija Stojić. Program će glazbenim prinosima obogatiti fra Luka Ćorić, a vodit će ga Ana Lesić, urednica na Laudato tv.

...



Četvrtak, 06. travnja 2017.   (čitanja 55)

Sarajevo, 6. travnja 2017. (Lidija Pavlović-Grgić / hrsvijet.net) – Predstavljanje povijesnog romana »Posljednji«, autorice Anite Martinac, upriličeno je sinoć, 5. travnja, u središnjici Caritasa Vrhbosanske nadbiskupije u Sarajevu. O ovom književnom djelu su, uz autoricu, govorili ravnatelj Caritasa vlč. prof. dr. Mirko Šimić, vicepostulator postupka mučeništva »Fra Leo Petrović i 65 subraće« fra Miljenko Stojić i dopredsjednik Središta Hrvatskog svjetskog kongresa za istraživanje posljedica totalitarizama u BiH Ivan Zlopaša. Osma knjiga poznate hrvatske književnice tematizira bleiburšku tragediju, pritom opisujući stvarne događaje, a ne fikciju.

Vlč. Mirko Šimić se osvrnuo na težinu prikazanih sudbina, uspješnost literarnog postupka, ali i značajnu činjenicu da je Posljednji antiratni roman napisan bez imalo mržnje, s namjerom da se iznese puna istina koja ne smije biti prešućena.

»Važno je da su ovi događaji ostali zabilježeni. Spisateljici su ih prenijeli živi svjedoci. Oni nisu za razbibrigu, oni su za učenje na njihovu iskustvu. Nitko tko ovo pročita ne će ostati ravnodušan«, iznio je fra Miljenko.

»Kroz četiri glavna lika, na čijim je sudbinama strukturiran roman Posljednji, ispričana je priča svih onih poznatih i nepoznatih, koji su se, pod ovim ili onim okolnostima, našli na mnogobrojnim križnim putovima iza kojih su ostala svjedočiti mnogobrojna stratišta, masovne grobnice, razna tezna, hude jame, maclji i mnoga druga još neotkrivena mjesta«, istaknuo je Zlopaša.

Autorica Anita Martinac je, zahvaljujući predstavljačima i nazočnima, istaknula kako je ovo djelo stvarala ne zarad književnog uspjeha, već zbog ljubavi prema svojem narodu i istine koju treba prenijeti novim naraštajima kao opomenu da se povijest nikada i nigdje ne ponovi.

Program je moderirala djelatnica Caritasa Andrea Miletić, a za glazbeni ugođaj pobrinuli su se zbor Caritasovac i maestro Dario Vučić.

...



NAPOMENA
Pošalji e-mailom  Printaj  
Srijeda, 01. siječnja 2014.   (čitanja 538)

Ovdje se može naći samo određeni broj posljednjih vijesti.

Sve ostale nalaze se u izborniku »Pismohrana vijesti«.

Izaberite godinu koja vas zanima.

...