Solothurn, 15. prosinca 2007. – Na poziv prijatelja kulturnih djelatnosti i Hrvatske katoličke misije u Solothurnu 9. i 10. prosinca u središnjoj Švicarskoj gostovali su sveučilišni profesori i književnici Antun Lučić, Krešimir Šego i Miljenko Stojić.
Program je upriličen i u povodu 30. obljetnice Sveučilišta u Mostaru, ali i kao međuknjiževna suradnja između pisaca iz BiH i Švicarske.
Na predavanju-tribini i književnom nastupu Lučić je govorio o razvojnom visokom obrazovanju u gradu na Neretvi kao i prinosima Društva hrvatskih književnika Herceg Bosne, osobito njegovu nakladničkom, literarnom i časopisnom životu. Ukazao je na monografiju uz sveučilišnu obljetnicu, nove naslove i Osvit.
Šego je osvijetlio područje stvaralaštva za djecu i mlade, uzimajući značajnim pojavu Cvitka i Školarca, a predstavio je i ediciju Hrvatska književnost u BiH u 100 knjiga.
Stojić je govorio o intelektualnim procesima, navlastito o Hrvatskom intelektualnom zboru, te o zastupljenosti i problemima hrvatskih medija u ovdašnjem informativnom prostoru.
Ovaj program održan je u dvorani za programe u starom baroknom gradu Solothurnu i susjednom Dullikenu gdje se okupljaju hrvatske obitelji. Za skupinu ovih književnika, ali i ljude iz BiH i Hrvatske koji tamo rade i prebivaju, ovo su uistinu bili preobrazbeni dani. Poglavito su i ambijent i sadržaj bili harmonizirani voditeljskom rukom fra Šimuna Šite Ćorića, a književnici su kazivali na hrvatskom svoje pjesničke uratke, odgovorili na brojne upite slušateljstva i darovali više primjeraka svojih knjiga tamošnjoj Hrvatskoj knjižnici.

Dnevni list, 15. prosinca 2007., str. 42.

Mostar, 27. studenoga 2007. (DHK HB) – Hrvatski teolog, pjesnik, pripovjedač, esejist, novinar i prevoditelj fra Miljenko Stojić, autor više knjiga pjesama, priča, ogleda i slikovnica, ovih je dana objavio svoju novu knjigu, Riječ po riječ. Ona je 48. naslov u ediciji koju podastire Naklada DHK HB.
U knjizi su objavljene kritike i prikazi knjiga koje su nastajale u razdoblju od gotovo jednoga desetljeća. Riječ je o kritikama poglavito domaćih, ali i prevedenih naslova pjesama, pripovjedaka, romana, antologija, eseja.
Odavno se, otkako piše i književnu kritiku, Stojić uvrstio među najozbiljnije i najtemeljitije pratitelje književne riječi na hrvatskom jeziku.
U ovakvom je pisanju bjelodano, što je veoma važno, da njegov tvorac nije samo kroničar književnoga života, već poglavito, hrabri prosuditelj književnih ideja i domašaja.
Svatko tko hoće imati ozbiljniji uvid u književnost objavljivanu u minulim godinama, ne će to moći učiniti bez potpunijih obavijesti iz ove knjige i, naravno, stava njezina autora koji se nerijetko umnogome razlikuje od općeprihvaćenog mišljenja.
Knjiga Riječ po riječ podijeljena je u tri poglavlja: Putem polako, Okvir za snove i Blizini u susret, a sveusve sadrži sedamdeset tekstova.
Nakladnici su DHK HB i FRAM-ZIRAL iz Mostara te Dan iz Zagreba.

Mostar, 15. studenoga 2007. (Večernji list) – U sklopu pjesničke manifestacije Šimićevi susreti '07 u učionici Fakulteta humanističkih znanosti Sveučilišta u Mostaru predstavljeno je troknjižje prof. dr. Antuna Lučića, predsjednika Društva hrvatskih književnika Herceg Bosne. Troknjižje sastavljeno od knjiga »Veze ljudi, životinja i stvari«, »Dodiri, smjene« i »Tečevina i otklon«, uz autora, predstavili su i književnici i profesori Mile Pešorda, Miljenko Stojić, Rajko Glibo i Marko Tokić, dok je ulomke čitala Marija Vukoja. O nagrađivanoj knjizi »Tečevina i otklon« književnik Mile Pešorda, uz ostalo, kazao je kako se radi o kritičnoj i egzaktnoj knjizi koja nam omogućava uron u djelo hrvatskog književnika europskog formata Vitomira Lukića. Podsjetio je kako je Lukić bio sastavljač i jedan od sedmorice potpisnika Sarajevske deklaracije o hrvatskom jeziku od 28. siječnja 1971., koja je objavljena u svim tadašnjim tiskovinama, a o kojoj se desetljećima šuti.
»Vitomir Lukić bio je glavni sastavljač toga teksta o kojem se od tada sustavno šuti, za razliku od Deklaracije o položaju hrvatskog jezika iz 1967.«, kazao je Pešorda. Medu sedmoricom potpisnika Sarajevske deklaracije o hrvatskom jeziku 1971. bili su: Stanko Bašić, Veselko Koroman, Vitomir Lukić, Nikola Martić, Mirko Marjanović, Vladimir Pavlović i Mile Pešorda. Deklaracija je zagovarala slobodu, nacionalnu i kulturnu suverenost, hrvatski jezik i jednakopravnost. Lučićeva knjiga put je za upoznavanje jednog od bitnih hrvatskih književnika. (o.c.)

Mostar, 13. studenoga 2007. (MIRIAM) – Nakon što su stigla sva potrebna dopuštenja od Regulatorne agencije za komunikacije – RAK-a, te nabavljena oprema, Radiopostaja »Mir« Međugorje pustila je u rad još jedan odašiljač, četrnaesti po redu, i to za područje Bugojna. U četvrtak 8. studenoga 2007., u nazočnosti vikara provincije fra Miljenka Šteke te glavnoga koordinatora ovoga projekta i člana Uprave Informativnog centra »Mir« Međugorje fra Miljenka Stojića, u rad je pušten FM Stereo odašiljač na lokaciji Vučipolje, omogućivši tako čujnost naše radiopostaje pučanstvu Bugojna i prodoline prema Donjem Vakufu na frekvenciji 101.80 Mhz.

U četvrtak 25. listopada 2007. u prostorijama Knjižnice »Medveščak« u Zagrebu kroz predstavljeno troknjižje »osvijetljena« je osobnost, stvaralački i društveni angažman fra Miljenka Stojića, teologa, književnika i novinara, koji bremenitost prošlog i sadašnjeg vremena pretače, zbog snage svog talenta, u najprihvatljiviji izraz – pisanu riječ. Knjigu »Dobro jutro, kolonijo«, objavljenu u nakladi DHK Herceg Bosne iz Mostara i zagrebačke kuće »Dan«, predstavio je Vjekoslav Boban. Za tu zbirku pjesama (sedmu po redu), u kojoj su zabilježena ratna zbivanja i usud hrvatske, hercegbosanske stvarnosti, književni kritičari su već ispisali riječi pohvale okrstivši je otvorenom knjigom velikog događaja i događanja u kojemu smo se zatekli Unatoč pesimističnom tonu, kazao je Boban, autor svojoj – našoj »koloniji« naviješta nadu, a to potvrđuje miris lipa u Mostaru i šum Neretve. O knjizi »Ne dirajte bijelog labuda« (nakladnici: mostarski Fram-Ziral i zagrebački »K. Krešimir«) govorio je akademik Dubravko Jelčić. Naglasio je kako je riječ o kratkim pričama koje su više od toga jer su nikle iz hercegovačke stvarnosti, istinite su, uvjerljive i snažne te ostavljaju čitatelju prostor da ih dogradi. Treća knjiga »Računalko« namijenjena je najmlađima. Donosi 40 priča, zgoda o dječaku Kristijanu i umijeću upravljanja računalom, koje je autor od 2000. do 2004. godine objavljivao u »Cvitku«, listu za sretno djetinjstvo u Međugorju. Knjiga je, prema riječima Krešimira Šege, pisana s namjerom jer govori o mladima, njihovu odrastanju, otkrivanju svijeta te dvojbama i problemima s kojima se susreću. Dodao je da će knjiga biti od velike koristi i odraslima.

M. Samardžija

Glas Koncila

U organizaciji Knjižnice Medveščak u njezinim prostorijama na Trgu Žrtava fašizma 7 (Zagreb) u četvrtak, 25. listopada, u 19.00 bit će održano predstavljanje troknjižja Miljenka Stojića: Ne dirajte bijelog labuda – zbirka kratkih priča; Dobro jutro, kolonijo – zbirka pjesama; Računalko – roman za djecu. Predstavljači ovog zanimljivog i raznovrsnog troknjižja bit će: Dubravko Jelčić, Vjekoslav Boban i Krešimir Šego. Voditeljica programa je Mirna Čadež-Maljenović, a glazbeni dio povjeren je Frami Samostana hercegovačkih franjevaca u Dubravi.

Miljenko Stojić je suvremeni hrvatski književnik, novinar i teolog. Rođen je 1. lipnja 1960. u Dragićini kod Međugorja. Završio je Franjevačku klasičnu gimnaziju u Visokom, studij filozofije i teologije u Zagrebu, Sarajevu i Jeruzalemu te magistrirao kršćansku duhovnost u Rimu. Djelovao je kao župni vikar, odgojitelj bogoslova, sjemeništaraca i postulanata, voditelj mladih, vojni dušobrižnik u Domovinskom ratu, tajnik Hercegovačke franjevačke provincije, vicepostulator Postupka mučeništva »Fra Leo Petrović i 65 subraće«. Između ostaloga, pokrenuo je Informativni centar »Mir« Međugorje i Radiopostaju »Mir« Međugorje.

Idejni je začetnik Hrvatskog intelektualnog kruga (HIK-a) '04 i Hrvatskog intelektualnog zbora (HIZ-a) u BiH (www.hizbih.info). Piše pjesme, oglede, djela za djecu, kratke priče, aforizme, književnu kritiku, stručne i novinarske članke, uređuje knjige te prevodi. Zastupljen je u različitim antologijama, a uvršten je i u čitanke i lektiru hrvatskog naroda u BiH. Djela su mu prevođena na više jezika. Više se o njemu može doznati na stranicama: www.miljenko.info.

Sarajevo, 25. V. 2007. (HKD Napredak) – Sinoć je u organizaciji Hrvatskog kulturnog društva Napredak u klubu Lira u Sarajevu predstavljeno troknjižje fra Miljenka Stojića: Ne dirajte bijelog labuda – zbirka kratkih priča; Dobro jutro, kolonijo – zbirka pjesama; Računalko – roman za djecu. Predstavljači ovog troknjižja bila su poznata imena bosanskohercegovačke, odnosno hrvatske književnosti: Željko Ivanković, Zdravko Kordić i Krešimir Šego. Zbilja pravo osvježenje ovog predstavljanja bila je glazbena stanka. S tri glazbena broja nastupio je Kvartet violončela, a važno je kazati kako su ovi mladi glazbenici ujedno i Napredkovi stipendisti.
Željko Ivanković predstavio je knjigu Ne dirajte bijelog labuda. Pojasnio je kako je knjiga sadržana iz 25 kratkih priča koje nose isječke iz života ljudi. One su motivski podijeljene u nekoliko cjelina pa tako neke od njih govore o emigrantskom segmentu, neke su vezane za ratna događanja, a treće pak imaju naglašenu socijalnu protegu naših prostora nakon rata. Sve priče u sebi sadrže povijest jedne mikroregije ili povijest jednog mentaliteta, povijest Hercegovine. Priča »Ne dirajte bijelog labuda« priča je o sudbini samostana na prvoj crti u ratu, a priča »Pet očenaša« govori o fratru koji je obolio nakon komunističkog iživljavanja nad njim u zatvoru.
Predstavljač zbirke pjesama »Dobro jutro, kolonijo« bio je Zdravko Kordić koji je istaknuo kako ova zbirka velikim dijelom podsjeća na prethodna fra Miljenkova izdanja. »On nadahnuće za svoje pjesme nalazi u slobodi«, kaže Kordić. Kao dokaz toga Kordić je pročitao stih pjesme koji kaže »Oduvijek sam htio dalekim morima ploviti«.
Krešimir Šego predstavio je roman za djecu »Računalko«. Podsjetio je nazočne kako su neke od pripovijetki za djecu Miljenka Stojića prevedene na svjetske jezike te da je roman Računalko nastajao u razdoblju 2000. – 2004. Roman govori o odrastanju jednog dječaka, načinu kojim on tumači svijet, što je svakako zanimljivo ne samo djeci nego i njihovim roditeljima. »Četrdeset kratkih priča u romanu vješto je uliveno u jednu maticu, što je svakako istinsko osvježenje za našu književnost«, kazao je Šego.
Tijekom predstavljanja autor je pročitao birane ulomke iz knjiga. Sam je na koncu kazao nekoliko riječi zahvalivši svima koji su nazočili predstavljanju, kao i svima koji su sudjelovali u organizaciji ovog kulturnog događaja.

Sarajevo, 21. svibnja 2007. (HKD Napredak) – U organizaciji Hrvatskog kulturnog društva Napredak u Napretkovu klubu Lira u Sarajevu u četvrtak, 24. svibnja, u 19.00 bit će održano predstavljanje troknjižja fra Miljenka Stojića: Ne dirajte bijelog labuda – zbirka kratkih priča; Dobro jutro, kolonijo – zbirka pjesama i Računalko – roman za djecu. Predstavljači ovog zanimljivog i raznovrsnog troknjižja bit će: Željko Ivanković, Zdravko Kordić i Krešimir Šego.
Miljenko Stojić je suvremeni hrvatski književnik, novinar i teolog. Rođen je 1. lipnja 1960. u Dragićini kod Međugorja. Završio je Franjevačku klasičnu gimnaziju u Visokom, studij filozofije i teologije u Zagrebu, Sarajevu i Jeruzalemu te magistrirao kršćansku duhovnost u Rimu. Djelovao je kao župni vikar, odgojitelj bogoslova i sjemeništaraca, voditelj mladih, vojni dušobrižnik u Domovinskom ratu, tajnik Hercegovačke franjevačke provincije.
Između ostaloga, pokrenuo je Informativni centar »Mir« Međugorje i Radiopostaju »Mir« Međugorje. Idejni je začetnik HIK-a '04 na kojem je izrastao HIZ u BiH (www.hizbih.info).
Piše pjesme, oglede, djela za djecu, kratke priče, aforizme, književnu kritiku, stručne i novinarske članke, uređuje knjige te prevodi. Zastupljen je u različitim antologijama, a uvršten je i u čitanke i lektiru hrvatskog naroda u BiH. Djela su mu prevođena na više jezika.