Čitluk, 4. srpnja 2010. (citluk.ba) – U srijedu, 30. lipnja, u Maloj dvorani KIC-a održana je 15. sjednica Općinskog vijeća Čitluk.

Vijećnici su najprije informirani o stanju u tri osnovne škole na području općine Čitluk. Ravnatelj OŠ Bijakovići Veselko Pehar upoznao je vijećnike s projektima te najavio izgradnju nove zgrade škole. Ravnatelj Osnovne škole fra Didaka Buntića, Čitluk, Marin Kapular istaknuo je kako je uz financijske probleme gorući problem ove škole skučenost prostora.

O radu općinske inspekcije vijećnike je informirao šef Odjela za inspekcijske poslove Marin Vučić koji je istaknuo kako je tržišna inspekcija u ovom razdoblju nadzirala nelegalnu prodaju roba, kontrolirala radno vrijeme, vođenje poslovnih knjiga, odobrenja za rad i obavljala minimalne tehničke uvjete kod primanja objekata. Naglasio je kako je u proteklom razdoblju Odjel za inspekcijske poslove zaprimio 196 predmeta koji su ili riješeni ili se rješavaju.

Prema statističkim podatcima, tržišna inspekcija donijela je 50 rješenja o zabrani obavljanja djelatnosti i 40 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka te ovjerila 159 trgovačkih knjiga. Također, sanitarna inspekcija je donijela 29 rješenja te obavila tečaj higijenskog minimuma za 37 djelatnika u trgovinama, kontrolirala izvršenje rješenja 20 objekata o deratizaciji i dezinsekciji, obavila 6 uzoraka »male kemije«, 18 uzoraka poslala na mikrobiološka ispitivanja i 12 uzoraka s različitih područja gradskog vodovoda. Uz izvješće o radu, gospodin Vučić je naglasio kako bi vraćanje Općinskog suda u Čitluk uvelike olakšalo rad inspekcije i ubrzalo rješavanje predmeta.

Na sjednici je imenovano i Povjerenstvo za imenovanje i preimenovanje naziva ulica i trgova u općini Čitluk u sastavu: fra Miljenko Stojić, Krešimir Šego, Andrija Stojić, Borislav Šimović, Ivan Stojić, Frano Primorac, Dragan Kozina, Tomislav Primorac i Frenk Ostojić. Zadaća ovoga povjerenstva imenovanog na godinu dana je da predloži nazive ulica i trgova u naseljenim mjestima u općini Čitluk te da ih dostavi Općinskom vijeću na razmatranje i eventualno usvajanje.

Mostar, 21. prosinca 2008. (FENA) – Društvo hrvatskih književnika Herceg Bosne (DHK HB) upriličilo je sinoć, 20. prosinca, u Hrvatskom domu herceg Stjepan Kosača u Mostaru »Božićnu večer knjige i književne riječi«. U programu su sudjelovali: Slavo Bago, Iva Nuić, Josip Milić, Vesna Hlavaček, Anto Stanić, Ružica Hrnjkaš, Miljenko Stojić, Marina Kljajo Radić, Petar Milić i Dragan Marijanović.

Tom su prigodom sudionici čitali stihove svojih pjesama, dok je predsjednica društva Marina Kljajo Radić ukratko upoznala nazočne o najnovijem broju časopisa »Osvit«.

Tijekom Božićne večeri izloženi su primjerci časopisa »Osvit« i knjige naklade DHK HB-a. Izloženo se moglo kupiti po simboličnim cijenama.

Mostar, 15. prosinca 2008. (www.dhkhb.org) – Društvo Hrvatskih književnika Herceg Bosne (DHK HB) 20. prosinca 2008. u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače u 19.00 upriličuje BOŽIĆNU VEČER KNJIGE I KNJIŽEVNE RIJEČI.

Sudjeluju: Slavo Bago, Iva Nuić, Josip Milić, Vesna Hlavaček, Anto Stanić, Ružica Hrnjkaš, Miljenko Stojić, Marina Kljajo-Radić, Petar Milić i Dragan Marijanović.

U ovoj prigodi kratkim osvrtom bit će prikazan i časopis Osvit, kao i Naklada DHK HB.

Glazbeni prilog: Vesna Golemac i Dario Šunjić.

Program vodi Tina Čović.

Radujemo se Vašem dolasku!

Kotor, 1. prosinca 2008. (dhkhb.org) – Hrvatsko građansko društvo Crne Gore (HGD CG) primilo je članove Društva hrvatskih književnika Herceg Bosne (DHK HB) u dvodnevni posjet. Dana 28. studenoga Kotor su posjetili: Marina Kljajo-Radić, predsjednica, te članovi: Iva Nuić, Krešimir Šego, Petar Milić i Miljenko Stojić, kao i tajnica Mira Jezerčić.

U prostorijama HGD CG pjesnike je, umjesto izočnog predsjednika, primio tajnik Tripo Schubert. Upoznao ih je s poviješću i djelovanjem Društva čija je zadaća, između ostaloga, raditi na njegovanju, očuvanju i razvijanju svijesti o pripadnosti Hrvata Crne Gore hrvatskoj kulturi i hrvatskom narodu. U 19.00 u dvorani Glazbene škole u Kotoru pjesnici su nastupili govoreći svoje pjesničke ostvaraje.

Predsjednica DHK HB predstavila je časopis Osvit, kao i cjelokupnu Nakladu Društva. Program su obogatili kotorski hrvatski pjesnici Desanka Matijević i Miroslav Sindik. O Nakladi HGD CG govorila je Tina Brajić, a časopis Hrvatski glasnik predstavila je Tamara Popović, glavna urednica. Na kraju programa nastupio je učenik gimnazije Tripo Grgurević, predstavnik mladog naraštaja kotorskih pjesnika. Glazbeno su program obogatili učenici Glazbene škole »Vid Matijan«.

Sutradan, 29. studenoga, domaćini su goste upoznali s poviješću i sadašnjošću Hrvata u Boki Kotorskoj. Danas su Hrvati u Crnoj Gori većinom smješteni u Bokokotorskom zaljevu i ima ih oko 7.000. Iako su nacionalna manjina, oni su tu autohtoni. Kroz prošla stoljeća ostavili su iza sebe bogate kulturne tragove: povijesnog, umjetničkog i religioznog sadržaja. Pjesnici DHK HB obišli su Kotor, Perast i Gospu od Škrpjela. Ovaj književni susret ima veliki značaj za oba društva, jer je početak trajne suradnje i prijateljstva.

Međugorje, 26. studenoga 2008. (IKA) – Svečanom sv. misom u župnoj crkvi Sv. Jakova u Međugorju u utorak, 25. studenoga, proslavljena je 11. obljetnica postojanja Radiopostaje »Mir« Međugorje (RMM), te 15. obljetnica Informativnog centra »Mir« Međugorje (ICMM).

Euharistijsko slavlje predvodio je fra Karlo Lovrić, voditelj RMM, u suslavlju još 20 svećenika, među kojima su bili i dr. fra Miljenko Šteko, sadašnji, i fra Miljenko Stojić, bivši ravnatelj ICMM.

Uz župljane i hodočasnike na sv. misi su sudjelovali djelatnici, suradnici i podupiratelji RMM i ICMM koji su nakon sv. mise nastavili druženje na prigodnom domjenku.

RMM službeno je započela radom 25. studenoga 1997. Slušanost je na početku bila ograničena na područje tek nešto šire od područja međugorske župe. Emitirano je samo nekoliko sati programa dnevno.

Kao i prvih dana i danas je okosnica programa izravan prijenos večernjeg molitvenog programa iz župne crkve Sv. Jakova u Međugorju. No, Radiopostaja Mir Međugorje od 25. ožujka 2004. emitira 24 sata tj. cjelodnevni vlastiti program. Slušanost je proširena na najveći dio Bosne i Hercegovine i Hrvatske preko 14 zemaljskih odašiljača, te na Europu, Bliski istok, Afriku, Sjevernu i Južnu Ameriku, Australiju i Novi Zeland preko tri satelita. Programsko usmjerenje zasnovano je na načelu »istinska ljudskost, zdrava religioznost«.

Uz molitvene sadržaje tjedni program RMM čini gotovo 50 kratkih ili duljih emisija o vjerskim, ali i svim drugim temama iz života. Ostvaruje ih deset stalno zaposlenih djelatnika i veći broj suradnika, uglavnom volontera. RMM najvećim se dijelom financira donacijama i dragovoljnim prilozima podupiratelja.

Premda nema službenih pokazatelja o slušanosti RMM, na temelju različitih anketa, javljanja slušatelja i drugih izjava riječ je o vrlo slušanoj radiopostaji. Razlog tomu je, prema mnogim tvrdnjama, pozitivno usmjerenje po kojemu se razlikuje od svih svjetovnih medija.

Mostar, 4. studenoga 2008. – Knjiga pjesama »Naranča«, autorice Diane Burazer predstavljena je večeras u Mostaru, a riječ je o petoj knjizi poezije Zagrepčanke koja je petnaestak godina provela u Mostaru. Knjiga pjesama »Naranča« ušla je ove godine u uži izbor za Tinovu nagradu za najbolju zbirku pjesama.

Predstavljajući zbirku Miljenko Stojić i Pero Pavlović složili su se kako je knjiga zaslužila da se predstavi jer autorica Diana Burazer svakodnevnicu pretvara u neprolaznost i nesvakidašnje.

Po riječima autorice zbirke pjesama, sam naziv »'naranča«' predstavlja metaforu svakodnevne ljubavi i prijateljstva u kojima nakon nekog vremena nestaje osnova početka kao i same naranče kada se oguli.

»Moji stihovi su iskreni, emotivni i čak se kreću do nekakve pretjerane emocije«, istaknula je autorica. »Druga simbolika naranče je toplina ljubavi i moga djetinjstva«, objasnila je Diana Burazer, dodajući da ona svoje nadahnuće za pisanje nalazi u viđenju svijeta i žene koja komunicira ili ne komunicira sa svijetom oko sebe.

Fena/www.bljesak.info

Rim, 29. listopada 2008. (Vicepostulatura) – U posjetu Generalnoj postulaturi u Rimu 24. – 27. listopada 2008. bili su fra Miljenko Stojić, vicepostulator postupka mučeništva »Fra Leo Petrović i 65 subraće« te fra Ante Marić, pročelnik povjerenstva Vicepostulature za prikupljanje i istraživanje građe. Razgovarali su s generalnim postulatorom fra Lukom De Rosa i s vicepostulatorom fra Gianiem Califanom. Predstavljen je dosadašnji rad Vicepostulature i dogovoreni su daljnji koraci. Isto tako Generalna postulatura predstavila je ukratko svoj rad. Odlučeno je da dosadašnja veza bude još čvršća i djelotvornija.

Izaslanstvo Vicepostulature lijepo je primio i bio mu na svakoj usluzi fra Dragan Ružić koji trenutno djeluje u Vrhovnoj upravi. Hvala mu lijepa.

Vrgorac, 18. listopada 2008. (www.pobijeni.info) – Jučer kasno popodne završeno je iskapanje još dvije grobnice žrtava II. svj. rata u Vrgorcu. Usmena predaja u puku kaže da su žrtve skupina civila iz Ljubuškog i jedan fratar.

Po dojavi o žrtvama pokopanim u škrape na lokalitetu Zlatna strana na putu prema Kotezima u Vrgorcu, izišao je istražni sudac županijskoga suda u Splitu Stanko Grbavac i patologinja KBC Split dr. Marija Definis Gojanović. Mjesto su osigurali policajci policijske postaje Vrgorac na čelu s načelnikom Ivanom Kalajžićem. U ime mjesne Crkve nazočio je župnik fra Petar Vrljičak, u ime vicepostulature postupka mučeništva »Fra Leo Petrović i 65 subraće« vicepostulator fra Miljenko Stojić, u ime Povjerenstva za istraživanje i prikupljanje građe spomenute vicepostulature fra Ante Marić. Otkopavanje je uskoro polučilo uspjehom.

U škrapi s desne strane puta, gledajući od Vrgorca prema vrgoračkom polju, pronađena su tri kostura. Izgleda da osobe nisu bile vezane i da su pobijene strojnom paljbom. Kraj jednoga tijela nalaze se ostatci redovničke krunice pa zbog toga pretpostavljamo da bi to mogao biti fra Maksimilijan Jurčić kojeg su partizani uhitili u Ljubuškom 28. siječnja 1945. i s drugima odveli prema Vrgorcu u svom bijegu pred braniteljima Širokog Brijega. Škrapa s lijeve strane puta također sadržava tri tijela. Osobe su bile vezane, a najmanje jedna od njih ubijena je metkom u zatiljak. Tijela su inače zbacana u malen prostor te su njihovi ostatci u trošnom stanju zbog velikog protoka vremena i atmosferskih utjecaja.

Sva pronađena tijela prevezena su na patologiju KBC u Splitu. Nakon što bude napravljena DNK analiza, rezultati će biti uspoređeni s DNK uzorcima rodbine pobijenih hercegovačkih fratara. U slučaju potvrdnog ishoda, Hercegovačka franjevačka provincija preuzet će tijelo svoga člana (ili članova) i dostojno ga pokopati. Svi oni koji misle da bi netko njihov mogao biti među pronađenima, trebat će dati uzorak krvi najbližeg srodnika ubijenog u KBC Split.

Sarajevo, 25. rujna 2008. (KTA) - Dana 24. rujna u prostorijama Gradskog vijeća Grada Sarajeva, a u organizaciji Vijeća za ekumenizam i dijalog među religijama i kulturama Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine održan je Okrugli stol na temu: Kultura dijaloga u vjerskom tisku u Bosni i Hercegovini. Na Okruglom stolu, osim nadbiskupa metropolita vrhbosanskog kardinala Vinka Puljića, i pomoćnog biskupa vrhbosanskog mons. dr. Pere Sudara, predsjednika Vijeća za ekumenizam i dijalog među religijama i kulturama BK BiH, sudjelovali su glavni urednici slijedećih vjerskih tiskovina: Katoličkog tjednika vlč. Josip Vajdner, Svjetla riječi dr. fra Ivan Šarčević, lista Bogoslovnog fakulteta u Foči «Novi Istočnik» g. Vladislav Topalović i Jevrejskog glasa g. Eli Tauber. Pozvani su i urednici Islamskih informativnih novina «Preporod», časopisa za odgoj i obrazovanje «Novi Muallim», službenog glasila Rijaseta Islamske zajednice «Glasnik», lista Mitropolije dabrobosanske «Dabar» te katoličkih mjesečnika «Naša ognjišta» i «Crkve na kamenu».

Biskup Sudar je u uvodnoj riječi kazao da ovaj Okrugli stol ima za temu dijalog koji ima posebnu težinu u medijima kao zrcalu stvarnosti ali i zrcalu promicanja onoga što ljudi žele i čemu se nadaju. «Nema sumnje da su službena glasila Crkava i vjerskih zajednica zrcalo u kojemu se, najprije, pokazuje i prokazuje prava slika stanja duha kojim se nadahnjuje njihovo djelovanje ali i način na koji se odnose prema drugima. Ove dvije stvarnosti, to jest kakvoća i količina duha i način i mjera odnosa prema dugima, su i najpouzdanija mjerila autentičnosti i vjerodostojnosti Crkava i vjerskih zajednica», kazao je biskup Sudar ističući da je prvotna zadaća i temeljna zajednička značajka Crkava i vjerskih zajednica služenje čovjeku, to jest njegovu samoostvarenju kako na nebu tako na zemlji. «Služenje čovjeku danas, a tako je bilo uvijek, pretpostavlja odgoj za hrabrost prihvaćanja i sposobnost poštivanja njegova temeljnog prava biti drugačiji. To je, nema sumnje, uvjet svih drugih pretpostavki poštivanja čovjekova dostojanstva kojemu je, prema nauci svih religija, izvor i jamac sam Bog. Ali i temeljni preduvjet mira među ljudima i narodima te nužne suradnje među religijama», rekao je biskup Sudar zahvaljujući svima koji su sudjelovali u pripremi Okruglog stola te uvodničaru dr. Lučiću i moderatoru g. Marku Antoniju Brkiću kao i članovima Vijeća i nazočnim djelatnicima medija.

Uvodno predavanje imao je dr. sc. Ivica Lučić, docent na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, koji je kazao kako je svima i danas dijalog itekako potreban. «Od dijaloga ovisi budućnost BiH i čovječanstva uopće. Europska unija je 2008. godinu proglasila godinom dijaloga i ona poduzima neke svoje akcije da bi taj dijalog poboljšala. Nešto slično pokušavamo i mi ovdje u BiH i ovo je jedna od tih manifestacija odnosno pokušaja uspostave dijaloga vjerskog tiska u BiH. Vjerske zajednice zbog autoriteta koji imaju, imaju i posebnu odgovornost tako da je na njima potaknuti taj dijalog. Dijalog nije nešto na što smo mi navikli u brojnim sporazumima, razgovor koji se zasniva na nekakvoj snazi, na sili ili na principu - uzmi ili ostavi. Dijalog je praktično traganje za istinom. Ono čega trebamo biti svjesni jest da je istina uvijek viša od naše spoznaje o njoj», istaknuo je dr. Lučić

Vlč. Vajdner je kazao kako smatra da je strah jedan od prepreka dijaloga. «Čini mi se da u ovom gradu, koji se diči multikulturalnošću, multikonfesionalnošću itd, ljudi ne poznaju jedni druge. Nedovoljno poznajemo druge i drugačije. Graditi dijalog znači reći drugom tko si. Moramo znati na pravi način reći o sebi i na pravi način znati reći o drugome te u sebi zatomiti nacionalistu ili fundamentalistu», smatra urednik Vajdner ističući kako je Katolički tjednik nastojao imati jasne stavove te dopustiti drugom i drugačijem da živi i da zajedno grade bolju budućnost.

Urednik Tauber je rekao kao Jevrejska zajednica u BiH pokušava ostvariti dijalog u svojim novinama kad god je to moguće mada to smatra nedovoljnim jer ne postoji gotovo nikakva suradnja između religijskih medija. «To je osnovni problem o kojem treba razmišljati kad govorimo o kulturi dijaloga, a u isto vrijeme oni koji vode te vjerske listove nemaju komunikaciju. Prije svega moramo voditi računa da mi moramo upoznati jedni druge», smatra gospodin Tauber ukazujući na potrebu suradnje između vjerskih listova.

Dr. Šarčević smatra da vjerske tiskovine nemaju veliki utjecaj te da nerijetko ljudi iz elektornskih medija posebno televizija utječu i na neki način određuju što se treba govoriti i pisati. «Unatoč tome vjerski tisak je ipak relevantan posebno tamo gdje ne dopiru druge tiskovine i mediji osim televizije. Na drugim područjima vjerski tisak nema velik utjecaj jer televizija i druge tiskovine naprave svoje te na neki način određuju što je teologija i što bi trebalo pisati o Bogu… Za nas potreba dijaloga proizlazi iz vjere…Za vjernike dijalog ima samo smisla ako je utemeljen u vjeri... Naše vjerske novine su najviše bilteni onoga što poglavari rade, a ne dotiču prvu razinu – dijalog života», kazao je urednik Svjetla riječi ukazujući na potrebu prelaženja granica prema drugome kao i na nužnost nastojanja da se shvati drugoga i ima osjećaja za drugoga.

Urednik Topalović smatra da u vjerskom tisku postoji kultura dijaloga ali samo donekle. «Kulturu dijaloga imamo samo do nečega što se zove politička korektnost, a to znači da nitko sebi neće dozvoliti da u svom časopisu izađe neka politički nekorektna izjava. Isto tako urednik neće propustiti da provuče neku antisrpsku, antihrvatsku ili antibošnjačku oštricu. Zbog tog je veoma bitno da se oslobodimo takvih nekorektnih napada u štampi», kazao je urednik Novog Istočnika.

Sarajevo, 22. rujna 2008. (KTA) - Vijeće za ekumenizam i dijalog među religijama i kulturama Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine organizirat će Okrugli stol na temu: Kultura dijaloga u vjerskom tisku u Bosni i Hercegovini. Okrugli stol će se održati u srijedu, 24. 09. s početkom u 10,00 sati u Ovalnoj Sali Gradskog vijeća Grada Sarajeva, H. Kreševljakovića 3/1 u Sarajevu. Na Okruglom stolu je predviđeno sudjelovanje glavnih urednika vjerskih glasila Islamske zajednice u BiH, Dabrobosanske mitropolije, Katoličke crkve u BiH i Hebrejske zajednice u BiH. Sudjelovati mogu i svi drugi koji su zainteresirani za ovu temu. Uvodno predavanje imat će dr. sc. Ivica Lučić, docent na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru dok će skup moderirati direktor Međureligijskoga instituta gosp. Marko-Antonio Brkić.

U vezi s organiziranjem Okrugloga stola na spoemenutu temu predsjednik Vijeća za ekumenizam i dijalog među religijama i kulturama BK BiH mons. dr. Pero Sudar, pomoćni biskup vrhbosanski, kazao je kako Vijeće želi ukazati na potrebu i obvezu dijaloga na svim područjima djelovanja Crkava i vjerskih zajednica. «Nema sumnje da su službena glasila Crkava i vjerskih zajednica zrcalo u kojemu se, najprije, pokazuje i prokazuje prava slika stanja duha kojim se nadahnjuje njihovo djelovanje ali i način na koji se odnose prema drugima. Ove dvije stvarnosti, to jest kakvoća i količina duha i način i mjera odnosa prema dugima, su i najpouzdanija mjerila autentičnosti i vjerodostojnosti Crkava i vjerskih zajednica. Naime, prvotna zadaća i temeljna zajednička značajka Crkava i vjerskih zajednica jest služenje čovjeku, to jest njegovu samoostvarenju kako na nebu tako na zemlji. Služenje čovjeku danas, a tako je bilo uvijek, pretpostavlja odgoj za hrabrost prihvaćanja i sposobnost poštivanja njegova temeljnog prava biti drugačiji. To je, nema sumnje, uvjet svih drugih pretpostavki poštivanja čovjekova dostojanstva kojemu je, prema nauci svih religija, izvor i jamac sam Bog. Ali i temeljni preduvjet mira među ljudima i narodima te nužne suradnje među religijama», kazao je biskup Sudar ističući da svjedočiti i promicati dostojanstvo čovjeka u Bosni i Hercegovini danas nije moguće bez ovoga temeljnoga preduvjeta. «Stoga temeljna društvena misija Crkava i vjerskih zajednica u našoj Zemlji podrazumijeva njihovo opredjeljenje za kulturu dijaloga i međusobnoga konkretnoga i bezuvjetnoga uvažavanja. Da li i u kojoj i kolikoj mjeri se ta misija zrcali u vjerskome tisku? Nerijetko se mogu čuti posve negativni odgovori pa čak i međusobne optužbe. Jesu li i u kojoj mjeri utemeljene i dosljedne? Okrugli stol želi ponuditi prigodu da na to pitanje, u tolerantnoj i otvorenoj raspravi, svoj odgovor daju oni kojima su Crkve i vjerske zajednice povjerile odgovornu i tešku zadaću uređivanja vjerskih listova», izjavio je biskup Sudar.

Okrugli stol će biti otvoren za medije i promatrače, a informacije se mogu dobiti u Tajništvu Biskupske konferencije BiH na tel. 033/666-867 odnosno e-mail: bkbih@bih.net.ba

Međugorje, 25. kolovoza 2008. (ICMM) – Svim slušateljima i gledateljima »Slike Hrvatske« u SAD-u, Kanadi, Australiji i N. Zelandu ovih dana omogućeno je uživo pratiti i Radiopostaju »Mir« Međugorje (RMM). Dogodilo se to zalaganjem vodstva Informativnog centra »Mir« Međugorje (ICMM) u čijem okrilju djeluje RMM. Važno je napomenuti da program nije kodiran.

Novi pretplatnici programa »Slika Hrvatske« zajedno s drugim programima imat će i RMM. Dosadašnji pretplatnici trebaju učiniti sljedeće:

1. Kliknuti na IZBORNIK remote control-a ili na NASLOVNICU satelitskog prijamnika.
2. Kliknuti na INSTALLATION.
3. kLIKNUTI na SERVICE SEARCHING.
4. Kliknuti na MANUAL SEARCH.
5. Pričekati 45 – 60 sekundi dok se na zaslonu prikaže obavijest SEARCH COMPLETE.
6. ISKLJUČITI satelitski prijamnik ter ga nakon 30-ak sekundi ponovno UKLJUČITI.
7. Pričekati prikaz CHANNEL 1 na zaslonu (traje 45 – 60 sekundi).
Sada biste trebali imati prikaz svih kanala, uključujući i RMM!

Za prijam programa potrebna je sljedeća Direct-To-Home (DTH) satelitska oprema:
75 cm (30 inch) eliptična satelitska antena (zdjela)
kompatibilni Irdeto satelitski prijemnik

Autorizirana HRT-America Irdeto smartcard za Sjevernu Ameriku:
Satelit: AMERICOM - 4 (AMC-4)
Lokacija: 101. stupanj zapadne dužine
Transponder: 21-Ku-Band
Modulacija: QPSK
Broj simbola u sekundi: 30,000
Polarnost: Vertikalno
Frekvencija: 12120 MHz

Južna Amerika:
Satelit: AMERICOM - 4 (AMC-4)
Lokacija: 101. stupanj zapadne dužine
Transponder: 27-Ku-Band
Modulacija: QPSK
Broj simbola u sekundi: 30,000
Polarnost: Vertikalno
Frekvencija: 11655 Mhz

Dodatne informacije možete pronaći i na web-stranicama www.hrt-america.com & www.croatiantv-america.com ili nazovite besplatni telefon 1-888-768- 4788 .

Australija i N. Zeland.
Home Frequency
Frequency: 12706.5 Mhz
Symbol Rate: 22.500 Ms/s
FEC: 3 /4
Polarisation: Vertical
NETWORK SEARCH MUST BE SET TO ENABLED / ON

Podrobne upute mogu se pronaći u novom CROmetro magazinu ili ako nazovete besplatni broj telefona: 1300-138-390 ili 1300-222-266.

Humac, 2. siječnja 2008. (MIRIAM) – U našem samostanu na Humcu ovih je dana dovršen ured Vicepostulature postupka mučeništva »Fra Leo Petrović i 65 subraće«. Evo nekoliko korisnih podataka. Adresa: Trg Sv. Ante 1, 88 320 Ljubuški-Humac. Tel.: (039) 832-582. Faks: (039) 832-585. E-pošta: mostar@pobijeni.info. Internet: www.pobijeni.info.

Trenutno je u tijeku istraživanje i prikupljanje građe. Dragocjen je svaki, pa i najmanji podatak. Posebno su dragocjeni još živi svjedoci. Po odredbi Crkve ako su u opasnosti skoro završiti svoj ovozemaljski život, potrebno je najprije zabilježiti njihovo svjedočanstvo a onda se vratiti na prikupljanje građe (podatci o životu i radu pobijene braće, njihovi tiskani spisi, spisi koji nisu objavljeni kao što su dopisi, pisma, dnevnici, rukopisi…, svjedočanstva o njihovoj pogibiji, građa o povijesnom kontekstu i uzrocima pogibije…).

Mole se svi oni koji na bilo koji način mogu pomoći u istraživanju i prikupljanju građe da što prije stupe u doticaj s vicepostulatorom fra Miljenkom Stojićem. Tek nakon dovršenja prikupljanja građe postupak ulazi u sljedeću fazu koja se sastoji od njezinog proučavanja.

Zagreb, 7. veljače 2008. (www.hakave.org) – Hrvatsko kulturno vijeće i Hrvatski informativni centar imaju čast pozvati Vas na tribinu »Tko je pobio hercegovačke franjevce u veljači 1945.?«. Tribina će se održati u Zagrebu u subotu 9. veljače 2008. u 19.00 u dvorani franjevačkog samostana Hercegovačke franjevačke provincije, Avenija Gojka Šuška bb., te ponovno u četvrtak 14. veljače u 19.00 u prostorijama Hrvatske kulturne zaklade i Hrvatskog slova, Ulica Hrvatske bratske zajednice bb. Predavači: fra Mijenko Stojić – vicepostulator Postupka mučeništva »fra Leo Petrović i 65 subraće« i Ante Beljo – upravitelj Hrvatskog informativnog centra i dugogodišnji saborski zastupnik.

Zagreb, 10. veljače 2008. (www.fra3.net) – »"Pobili su pratre na Brigu", glasila je najčešće izgovarana rečenica u Hercegovini tijekom veljače 1945.« – tim je riječima počeo svoje izlaganje fra Miljenko Stojić, vicepostulator Postupka mučeništva »Fra Leo Petrović i 65 subraće«, na tribini održanoj u dvorani samostana Hercegovačke franjevačke provincije u Zagrebu-Dubravi, u subotu, 9. veljače 2008. Tribina je održana u povodu 63. godišnjice njihove mučeničke smrti, a otvorio ju je fra Mladen Hrkać, gvardijan samostana. »Partizani su se pokušali opravdati naglašavajući kako su fratri oružjem branili Široki Brijeg«, naglasio je fra Miljenko. Međutim, hercegovački narod nikada nije zaboravio što se događalo tih dana i već je nedugo nakon tragičnog događaja počeo hodočastiti na mjesta pogibije redovnika. Hercegovačka franjevačka provincija pokrenula je postupak za njihovo proglašenje blaženima i svetima. Nakon pada komunističkog režima postalo je moguće istražiti istinu o ovom tragičnom događaju i odati počast nevino pobijenim franjevcima. Vicepostulator postupka okupljene na tribini ukratko je podsjetio na kronologiju događaja, ali i razloge zbog kojih su fratri završili kao mučenici. »Iz svega do sada znanog proizlazi da su pobijeni iz najmanje dva razloga. Prvi je komunistička odbojnost prema vjeri i hrvatskom narodu, a drugi razlog bilo je postojanje Klasične gimnazije u Širokom Brijegu koja je, prema njima, odgajala »ustaške zlikovce«, bez obzira što su neki partizani pohađali ovu školu. »Onaj tko je nosio habit bio je pogubljen«, naglasio je fra Miljenko Stojić. U posljednjim danima rata i nakon njega, Hercegovačka franjevačka provincija izgubila je čak 66 svojih članova, među kojima i provincijala. Za grobove njih 36 još se ne zna. Trojica franjevaca (fra Melhior Prlić, fra Julijan Kožul i fra Zdenko Zubac) identificirani su nakon što su njihovi ostaci 2005. pronađeni u jednom vrtu u Zagvozdu kod Imotskoga te su dostojanstveno pokopani u crkvi u Širokom Brijegu u grobnicu u kojoj su 1971. smješteni posmrtni ostaci 18 drugih franjevaca koji su također ubijeni 1945. »Na putu prema proglašenju blaženima i svetima naše braće želimo ići njihovim stopama. Bili su veliki ljudi i veliki redovnici. Želimo izučavati i slijediti njihovu duhovnost te podrobnije istražiti njihov rad, a posebno njihove zadnje trenutke života. Molimo svakoga onog, tko bilo kakvim podatkom može doprinijeti što jasnijem rasvjetljenju tih događaja da to i učini«, završio je svoje izlaganje vicepostulator fra Miljenko Stojić.
U drugom dijelu tribune, Ante Beljo, ravnatelj Hrvatskog informativnog centra (HIC-a) i dugogodišnji saborski zastupnik, okupljene je podsjetio na povijesne okolnosti pod kojima se dogodila ova velika tragedija. »Ta je tragedija godinama bila tabu tema. O njoj se počelo govoriti tek tijekom devedesetih godina. Međutim, bez obzira na promjenu okolnosti, i danas se preživjeli svjedoci ne usuđuju govoriti protiv počinitelja, makar su oni mahom poznati«, naglasio je Ante Beljo. Odgovornost treba tražiti, tvrdi, u redovima XI. dalmatinske udarne brigade, kao i u odgovornosti majora Sime Dubajića. »U hercegovačkim su selima tada živjeli samo starci, žene i djeca dok su muškarci bili mobilizirani pa se ubojstva civila i redovnika ne mogu opravdati«, objasnio je ravnatelj HIC-a koji već godinama istražuje i prikuplja dokumentaciju o ovom slučaju. Tako je i došao do imena ljudi koji su povezani s ubojstvima hercegovačkih franjevaca, a svi su oni bili visokopozicionirani u partizanskim redovima.
Sljedeća tribina na istu temu i s istim predavačima, obogaćena još prikazivanjem filma »Plava skamenjena vječnost«, održat će se u četvrtak 14. veljače u 19.00 u prostorijama Hrvatske kulturne zaklade i Hrvatskog slova, Ulica Hrvatske bratske zajednice bb, Zagreb.

O temi su govorili fra Miljenko Stojić, vicepostulator Postupka mučeništva »Fra Leo Petrović i 65 subraće«, fra Ante Marić, pročelnik Povjerenstva postupka mučeništva, i Ante Beljo, upravitelj Hrvatskog informativnog centra i dugogodišnji saborski zastupnik, uz projekciju dijela filma »Plava skamenjena vječnost«. Na početku tribine nazočne je pozdravio predsjednik splitskog ogranka MH akademski slikar Josip Botteri Dini, najprije pozdravljajući domaćine u samostanu Gospe od zdravlja, na poseban način fra Petra Bezinu zbog svega što je učinio da bi mučenici poput ovih izišli iz zaborava ili zabrane, predstavnika Nadbiskupije mons. Dragu Šimundžu, ter, kako je istaknuo, sve Matičare, Hrvatice i Hrvate, vjernike i vjernice, kao i sve one koji poštuju ovu svetu uspomenu. Sveta uspomena je na mučeništvo što ga je podnijelo 66 fratara iz Hercegovine. Ponajprije 6. veljače 1945. u Mostarskom Gradcu strijeljano ih je 6, profesori, bogoslovi i kapelan. Potom 18-orica iz samostana na Širokom Brijegu što su pogubljeni 7. i 8. veljače 1945. Jedne su strijeljali, pošto su ih izveli jednog po jednog iz samostana, a potom ih i zapalili u ratnom skloništu u vrtu samostana, a druge su odveli put Splita iz franjevačke hidrocentrale u koju su se s đacima sklonili od bombardiranja, i to sve koji su bili u habitu, a pobijeni su najvjerojatnije u Zagvozdu.
Među širokobriješkim žrtvama bili su i fra Marko Barbarić, starac od 80 godina na samrti, i fra Krsto Kraljević, duševni bolesnik, koji ni nije znao što se zbiva. Jasno je da i ove podrobnosti govore u obranu žrtava kad se spominju optužbe silnika, koji su odmah po izvršenju zločina, svjesni svoje krivice, u obranu počeli iznositi lažne tvrdnje kako su ih fratri napadali uljem i vodom. Kao što je u svom izlaganju spomenuo fra Miljenko Stojić, a u dokumentarnom filmu posvjedočio, kako sam za sebe kaže, krunski svjedok fra Marko Dragićević, nije bilo nikakve mogućnosti da ih fratri napadnu oružjem, a kamo li srednjovjekovnim metodama ulja i vode, kojeg ionako nikad nisu imali u izobilju. Jasno je kako su ovakve optužbe ne samo neosnovane, nego i nelogične, ali se nažalost i protiv njih hercegovački franjevci moraju boriti čuvajući spomen na svoju subraću koja su podnijela mučeničku žrtvu.
Hercegovačka franjevačka provincija u II. Svj. ratu izgubila je gotovo trećinu svojih članova, ali je to ipak nije uspjelo slomiti i uništiti, nego baš kao i puk nastoji sačuvati uspomenu na te mučenike vjere. Od 10. do 13. veljače 1945. petorica su pogubljeni negdje oko Ljubuškog, a još su neki pogubljeni u Vrgorcu, Čapljini, Međugorju, Čitluku, Izbičnu, Kočerinu, Riliću-Kupres, pa i diljem Hrvatske, u Velikoj Gorici, Zagrebu i Krapini, ter na Bleiburgu i Križnom putu, čak 10 njih.
Hercegovačka franjevačka provincija 4. studenoga 2004. ustanovila je Povjerenstvo za kauzu mučenika. Od 66 ubijenih hercegovačkih fratara zna se za grobove samo njih 30. Za 61. obljetnicu (2006.) napravljen je plakat s fotografijama svih hercegovačkih poubijanih fratara, a pripremaju se i životopisi na temelju postojećih dokumenata i svjedočanstava kako bi se sačuvala uspomena na njih. Nastoje se pronaći i razlozi zbog kojih su pobijeni, kao i tko ih je ubio. Zasad postoje samo određene naznake, među kojima je najizglednija ona koju je iznio Ante Beljo kako je većinu žrtava pogubila XI. Dalmatinska brigada, koja je, između ostalog, bila najistaknutija u pogubljenjima na Bleiburgu i u Kočevskom rogu, a za koju postoje svjedočanstva da je odgovorna i za ove zločine, posebno one u Širokom Brijegu, na što upućuje i knjiga Sime Dubajića »Žrtva, greh i kajanje«, koji na jednom mjestu ističe kako Hrvatima u Kočevskom rogu nisu trebali Srbi za ubijanje, jer su to dobro radili i između sebe. Kao što je istaknuo Beljo, većina od preko 2.000 preživjelih članova XI. Dalmatinske brigade nije kriva, ali zato ima dovoljno svjedoka koji znaju tko je ubijao, nu nemaju hrabrosti s tim se suočiti. I kao što u filmu govori bivši profesor širokobriješke gimnazije fra Vojislav Mikulić, kao i predavači na tribini, ova priča nije u službi osvećivanja, nego hercegovački franjevci žele da iz te žrtve izraste dobrota i ljubav, ali ne dopuštajući da se nevini proglašuju krivcima, nego pokušavajući otkriti istinu. »Vrata Širokog Brijega uvijek su otvorena za istinu«, zaključne su riječi širokobriješkog gvardijana fra Mladena Hrkaća u dokumentarnom filmu »Plava skamenjena vječnost«.

Masna Luka, 20. travnja 2008. (MIRIAM) – U Kući molitve Hercegovačke franjevačke provincije u Masnoj Luci, u nedjelju, 20. travnja u 10.00, pred prepunom crkvom vjernika, sv. misno slavlje predvodio je provincijal Hercegovačke franjevačke provincije fra Ivan Sesar. Suslavili su fra Petar Krasić, fra Jozo Pejić, fra Vinko Mikulić, fra Miljenko Stojić i fra Ante Marić. Pod sv. misom pjevao je zbor sv. Stjepana Prvomučenika iz Gorice i Klapa Bratovština Gorice i Sovića. Provincijal je sažetom i bogatom riječju ohrabrio nazočne kročiti Kristovim putem. Na koncu se svima toplim riječima obratio domaćin fra Petar Krasić.
Nakon misnog slavlja svi su se nazočni preselili u Galeriju Kuće molitve gdje je postavljena samostalna izložba slika fra Vinka Mikulića u sklopu manifestacije Uskrs s Maticom pod pokroviteljstvom Matice Hrvatske, ogranak Grude i Bratovštine sv. Stjepana Gorice i Sovića. Mr. sc. Mario Bušić, predsjednik Matice Hrvatske, ogranak Grude, govorio je o razlogu postavljanja ove, 6. po redu, izložbe slika fra Vinka Mikulića. O slikama su govorili fra Ante Marić i fra Miljenko Stojić, a potom se svima obratio i sam autor slika fra Vinko Mikulić. Izložbu je nadahnutim riječima otvorio provincijal fra Ivan Sesar. Sve je nazočne nakon razgledanja izložbe po prelijepom danu u prekrasnoj Božjoj prirodi na objed i čašicu razgovora pozvao fra Petar Krasić u restoran Parka Prirode Blidinje »Skijalište mr. Mate Boban«.