Marija Musa, Hrvatski jezik u BiH, Školska naklada, Mostar, 2018.

Jugokomunizma smo se oslobodili, valjda, još tamo devedesetih, ali hrvatskom jeziku i dalje ne cvjetaju ruže u BiH. Do toga zaključka dolazi i ovo djelo Marije Musa.

Da netko ne bi pomislio kako je sve nategnuto, istraživana je javna komunikacija od 1945. do danas. Nekada se govorilo o zajedničkom jeziku, dok se danas ipak govori o tri službena jezika u BiH. Unatoč tomu nastoji se da prevlada onaj izričaj kako se svi međusobno razumijemo. Iza svega, podrazumijeva se, stoje određene političke namisli koje bi htjele stvoriti nekakav BHS jezik, a onda sukladno tomu i takvu naciju.

Djelo je nastalo na temelju autoričine doktorske disertacije. Podijeljeno je u 3 poglavlja nakon kojih slijede dokumenti, ustavne i zakonske odredbe o jeziku u BiH. Prvo poglavlje ima naslov »Tradicija i suvremenost«. Ono ističe zasluge franjevaca Bosne Srebrene u standardizaciji hrvatskoga jezika te njegov status u 19. i prvoj polovici 20. st. Drugo poglavlje je zapravo udarno. Razmatra što se to zbivalo s hrvatskim jezikom u BiH od dolaska totalitarne jugokomunističke vlasti pa sve tamo do 2005. Treće, pak, poglavlje, govori o hrvatskom jeziku u BiH u administrativnom i novinarsko-publicističkom stilu. Vrijedno je istaći da je poseban naglasak dan vjerskim publikacijama (Dobri pastir i Kršni zavičaj) kojima se priznaje da su zapravo bili glavni čuvari hrvatskog jezika u BiH.

Politička kretanja određivala su nažalost i sudbinu hrvatskog jezika u BiH. Musa ističe kako 2002. počinje zapravo nebriga za njega, iako je te godine donesena odluka da su i Hrvati, i Bošnjaci, i Srbi konstitutivni na cijelom ozemlju BiH. U Federaciji BiH potiskuje ga na sve načine bošnjački jezik, a u Republici Srpskoj o njemu gotovo da i ne treba govoriti. Njegov je položaj prirodan tek tamo gdje Hrvati odlučuju o njemu, kao na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, posebno na Odjelu hrvatskoga jezika i književnosti. Stanje je isto i u zajedničkim medijima. Zbog svega toga treba tražiti izlaz, kao što su ga u hudo jugokomunističko vrijeme tražili naši književnici u Sarajevu preko onoga glasovitog Pisma sedmorice ili Sarajevske deklaracije o hrvatskom jeziku.

Musino djelo svakako treba nabaviti i poslije polagano iščitavati. Studiozno i odgovorno prilazi problemu te se možemo na njega osloniti.

Miljenko Stojić

Miljenko Stojić, Jasnoća pogledâ, Radiopostaja »Mir« Međugorje, Međugorje, 5. lipnja 2019.