LICEM U LICE

Print Friendly, PDF & Email

Željka Mitrović Jurić, Moja rijeka suza, UBSDRHL, Hrvatski Leskovac, 2015.

Imaš 6 godina, plavi kaputić, neki strašni ljudi došli su s oružjem te tebe i tvoje potjerali u nepoznato, usput ubivši koga su htjeli. Imaš ne znam koliko godina, ne znam što na sebi, a pred tobom stoji ubojica nevinog ti prijatelja i nikome ništa. Između se dogodilo oslobođenje Hrvatske, tvoje odrastanje do punoljetnosti, nesmiljena borba za vlast.

Čini mi se da treba poći od ovih sličica kad govorimo o knjizi pred nama, ili o spisateljskom radu Željke Mitrović Jurić. Ne uspijemo li pohvatati njihovu bit ne ćemo razumjeti niti što pjesnikinja piše i što nam poručuje. A ono o čemu se ovdje radi do zla boga je krvavo, opet tako toplo i nevino. Protuslovlje?

Opširnije...

USPOREDNI ŽIVOT

Print Friendly, PDF & Email

 Slavo Antin Bago, Oaza vire, ljubavi i nade, HKD Napredak i dr., Mostar, 2015.

Kada čitamo Bagine romane, kao da smo vremeplovom zaplovili kroz prostor i vrijeme. Sve je to nekada postojalo i nalazi se duboko u našoj svijesti. Samo, jesmo li zaista plod toga svijeta ili smo krenuli drugim stazama? Dobro se to upitati još na početku jer ćemo zacijelo u skladu s tim doživjeti ovaj Bagin uradak.

U romanu je prikazan posuški kraj, pa i uže, selo Glavice, tamo od pedesetih do sedamdesetih godina prošloga stoljeća. Naoko premalo, ustvari sasvim dovoljno da bi se prepoznao svaki hrvatski kraj u domovini, sada s obje strane granice. Matrica je, naime, ista, samo se mijenja izričaj. Sraz je to jugokomunizma s jedne strane, te hrvatstva i katoličke vjere s druge. Onih između jednostavno nije moglo biti. Tek su se razmahali sada u kakvoj takvoj slobodi i nastoje i od nas učiniti ljude bez temelja i prošlosti.

Opširnije...

SAGA O DOMU

Print Friendly, PDF & Email

Šimun Šito Ćorić, Izgleda, drugog puta nije bilo, Glas Koncila, Zagreb, 2015.

Već i ptice na grani znaju da živimo u tzv. globaliziranom svijetu. I kako je krenulo bit će ga još više. Ratovi ustrajno odrađuju svoje, bukte na sve strane. Kad se primire, trebao bi iz te vatre iskočiti novi svjetski poredak, nadaju se oni koji povlače konce iz sjene. Eh, ti ratovi. I danas kao i onda kad je živio junak iz ovoga našega romana.

Mogli bismo se sada upitati je li zaista bilo drugoga puta, ili nije, kako napola nagovješćuje naslov romana? Zahvaćene su godine zadnjih dana Austro-Ugarske, iako se činilo da se ipak drži, Prvi svjetski rat, Prva Jugoslavija. U njihovu kovitlacu je Šimun Kulin, čovjek odrastao na škrtoj hercegovačkoj zemlji, s ljubavlju prema Bogu i domovini u prsima. Kamo može takav? Pokazao se sposobnim pa su ga sve vlasti željele u svojim redovima, a on je samo ostajao svoj. Da nije, moglo je biti drukčije. No, to ne bi bio onaj put iz njegove nutrine i zbog toga si nije dopuštao gaziti njime. Mogao je nekada biti i tako privlačiv, kao odnos s Mađaricom Irmom, ali uzalud. Prenio je to i na djecu, jer sin Andrija u ondašnjem patrijarhalnom društvu i kao šesnaestogodišnjak ima snage odijeliti se od strica kad je uvidio da se zajedno više ne može. Pa sad recimo je li drugog puta bilo ili nije.

Opširnije...

U IME KOGA?

Print Friendly, PDF & Email

Anita Martinac, Medaljon, Matica hrvatska, Čitluk, 2015.

Škripari. Humska zemlja dobro zna o čemu se radi, ostali ih poznaju kao križare, kamišare ili odmetničku bandu. Neopredijeljenih gotova da i nema, dan danas, nakon mnogo desetljeća. Još peku suze ucviljenih, još se pristalice jugokomunizma pjene. Ipak, književnih djela o ovoj epskoj tematici jednostavno gotovo da nema. Za vrijeme jugokomunizma govorili su uglavnom o njima novinarski ili u naporu njihove paradigme reinterpretacije povijesti, za vrijeme, nazovimo, demokracije još se uglavnom čeka na konačnu ocjenu tih revolucionarnih skupina pa da se onda krene u umjetničko stvaranje. Anita Martinac ništa ne čeka, ali ništa i ne prejudicira. Ona samo iznosi na vidjelo kako je sve doživio puk, onaj koji je to nosio na svojim plećima. Čitajući roman spoznat ćemo da mu nije nimalo bilo lako.

Opširnije...

Osobno