VELJAČA, OVDAŠNJA

Print Friendly, PDF & Email

Razglasiše ove godine po hrvatskim zemljama da je počelo obilježavanje 1.100 obljetnice krunjenja kralja Tomislava, i to gdje nego na Duvanjskom polju. U osvit je to onih glasovitih splitskih sabora, 925. i 928. Tadašnji papa Ivan X. obrati mu se kao kralju Hrvata i vjernom sinu. Država mu bi tamo do Istre, Drine, Boke kotorske. Bacih pogled na stare zemljovide. Baš je lijepo izgledala, kao pristala djevojka u naponu snage. A sada je, znamo, poput kifle, izglodali je tuđini i naši.

Attachments:
Download this file (veljaca-ovdasnja.pdf)veljaca-ovdasnja.pdf[ ]116 kB

Opširnije...

NISAM ZNAO, A ZNAO SAM

Print Friendly, PDF & Email

Gledao sam u taj grb kao omađijan. Ne sjećam se je li počinjao bijelim ili crvenim poljem, kako je sada nekima važno, meni je važno bilo da je naš, onakav, i ljepši, kakav se do sada samo skrivećki pokazivao.

Imao sam tek 11 godina. I eto, već sam stao razlikovati tko su naši, a tko njihovi. Naučila me okolina u kojoj sam rastao. Vjerovala je u Boga i čvrsto se držala svoga hrvatstva. Jugokomuniste i partizane nije podnosila.

Opširnije...

U NEBO ZAGLEDANI

Print Friendly, PDF & Email

Bila je večer, 30. listopada 1944., negdje oko 21.00. Fra Križan Galić je u župnom uredu u Međugorju molio časoslov. Kroz otvoreni prozor doletjela mu je bomba. Teško je ranjen. Izdahnuo je sutradan ujutro, 31. listopada.

Ovako je započelo jugokomunističko »oslobođenje Hercegovine«. Dotle su već napravili nebrojene zločine u južnoj Hrvatskoj, posebno onaj na dubrovačkom otočiću Daksi gdje su 25. i 26. listopada 1944. ubili 53 nedužnih ljudi, među njima i isusovca Petra Pericu, autora one glasovite marijanske pjesme Zdravo Djevo Kraljice Hrvata. A za vrijeme toga »oslobađanja« Hercegovine ubili su sveukupno 50 hercegovačkih franjevaca, te još drugih svećenika, redovnica i vjernih članova puka Božjega. Nije im sve to bilo teško, proglasili su da Boga nema i sebe stavili na njegovo mjesto.

Opširnije...

SNAGA BUDUĆNOSTI

Print Friendly, PDF & Email

Trenutna država BiH ima tri konstitutivna naroda, a dva entiteta. Tako je određeno 14. prosinca 1995. u Daytonu. Ne ulazeći u čisto politička pitanja, zapitati nam je se mogu li u takvoj državi biti 3 identiteta: hrvatski, srpski i bošnjački? Povijest nam kaže da su nastajali tim redom i sada su tu gdje jesu. Identitet, pak, zacijelo čini obrazovanje, kultura, duhovnost... Hrvatsko biće u BiH ima ih i zbog toga ima svoj identitet, bez obzira na to što mu političke prilike još nisu nimalo naklone, odnosno što mu ne daju ono što čak i manjine imaju po Europi.

Attachments:
Download this file (snaga-buducnosti.pdf)snaga-buducnosti.pdf[ ]3833 kB

Opširnije...

Osobno