POVRATAK IZGUBLJENIM IDEALIMA

Print Friendly, PDF & Email

Miljenko Stojić suvremeni je hrvatski književnik, novinar, teolog i hercegovački franjevac. Autor je brojnih nagrađivanih knjiga poezije, kratkih priča, ogleda. Pjesme Miljenka Stojića meditativne su, okrenute unutrašnjem, razgovoru sa samim sobom kojim pjesnik propituje vrijeme i prolaznost. Pjesnik se okreće i prošlosti, donosi sjećanja na ratove, stradanja, posebno su začudni prizori u kojima se isprepleću priroda i povijest te stradanja nevinih ljudi. U pjesmi Ideali nalazimo stihove: dok Neretva zelena šumno teče./ Odavde su nekada bacali ljude. Pjesnik govori o izgubljenim idealima, i to ne samo vlastitim, već je riječ o generaciji koja nestaje: Ali pitanje ostaje lebdjeti u zraku,/ jer mrvi nas ovaj osjećaj naše nemoći. No, zanimljivo je da Stojić uspijeva izbjeći patetiku, što se očituje u poentama u kojima se očekuje tuga, nemoć, ali se pjesma završava lepršavim stihom: Čekaju me prijatelji, odosmo na kavu. (Ćaskanje sa samim sobom). Metafora starog časopisa koji treba odložiti odnosi se na odbacivanje svega suvišnog, prohujalog, otvaranje prostora novom. Stojić osjeća kao pjesnik da dolazi novo doba, nije slučajno da spominje i virus, pandemijsku stvarnost: Otići ću još oprati ruke,/ jer je časopis možda sa sobom donio virus! Stojić se okreće i biblijskim metaforama kao u pjesmi Korablja, gdje je sve alegorijski okrenuto Bogu i njegovoj milosti, jer spas treba tražiti gore.

Opširnije...

DJELO SATKANO OD FRANJEVAČKOG DUHA I HRVATSKE SUDBINE

Print Friendly, PDF & Email

Kada je nedavno u polemici oko kazališnoga plakata jedan zbunjeni hrvatski intelektualac uspio ustvrditi da Crkva i kazalište nikada nisu bili bliski, morao sam preko volje podsjetiti da su najveći dramski pisci starije hrvatske književnosti s juga i sjevera, dotično Držić i Brezovački, bili – svećenici, kao i to da je moderni europski teatar nastao na oltaru Katoličke crkve. Dobro to zna i spomenuti intelektualac i njemu slični, ali im je zgodno posegnuti za svime što koristi njihovu svjetonazoru, pa makar iznevjerili povijesnu istinu. A povijest govori da su svećenici, prirodom stvari, kao najučeniji ljudi svoga doba i mnogi od njih nadareni pisci, u znatnom broju pridonosili razvitu hrvatskoga kulturnog i nacionalnog identiteta, pa kada čovjek danas lista knjigu »Znameniti Hrvati« objavljenu u vrijeme tisućite obljetnice Hrvatskoga kraljevstva – na svakoj stranici nalazi jednoga, dva ili tri svećenika koji su ostavili trag u književnosti, znanosti i politici. Navlastito su tu zastupljeni pripadnici crkvenih redova: benediktinci, franjevci, dominikanci, pavlini, isusovci i drugi. Franjevci u hrvatskoj književnosti zauzimaju visoka i najviša mjesta, od vremena kada je Pavao Šibenčanin zapisao potresnu Šibensku molitvu, preko Kačića i Grge Martića do naših dana.

Opširnije...

MINISTAR INFORMIRANJA U VLADI KRALJICE MIRA

Print Friendly, PDF & Email

Godinama pratim književni i neknjiževni rad fra Miljenka Stojića, njegovu prozu, pjesnička djela, njegove britke kolumne koje čitam na portalima, nježne i poučne knjige namijenjene djeci, pratio sam njegove medijske pothvate međugorske, vicepostulatorske širokobriješke, vodio ga u bilješkama kao čovjeka koji je bio pionir informatičke revolucije u franjevaca, barem na ovim našim hrvatskim prostorima. Ministar informiranja u Vladi Kraljice Mira. Neobičan čovjek, svakako, putnik kroz vrijeme koje nije kronološki poredano, pa se u njegovim djelima susreću sadašnjost i svagdašnjost s ljudima i događajima iz bliskih davnina, zvuk zvona ili boja ruže dozivaju uspomene na one kojih više nema, miris kave i cigareta na druženja u kojima se raspredaju hrvatske sudbine, sjećanja na užase svršetkom onoga rata koji je donio jugokomunizam i stradanja, i ovoga nedavnog devedesetih kada je fra Miljenko Stojić kao dušobrižnik naših vojnika bio izravnim svjedokom hrabrosti hrvatskih mladića. I tako sve do danas, kada autor sjedi pokraj Matoša na zagrebačkoj klupi i kaže u pjesmi: »E moj Matošu, stiglo nas tvoje vrijeme i tvoje pjesme, znam da bi ti htio da je drukčije, ali nije.«

Opširnije...

SKRB ZA ŽRTVE NASILNIH IDEOLOGIJA

Print Friendly, PDF & Email

Pjesnici su, kažu, »čuđenje u svijetu«, a gledajući na pjesnika fra Miljenka Stojića, meni se čini da su i proroci pred nasiljem i zločinom. Nije stoga čudno da je fra Miljenkovo pjesničko poniranje u skrivene dimenzije stvarnosti našlo svoje osmišljenje i u divljenju žrtvi podnesenoj za uzvišene ideale i u sažalijevanju zločinaca motiviranih niskim porivima i lažnim ideologijama.

Velika je nesreća hrvatskoga naroda da je u jednom stoljeću bio pod snažnim uplivom ideologija koje nisu poštovale ljudski život i jedne koja je ne samo prezirala čovjeka, nego ga mrzila zbog njegove vjere. Ova druga, komunistička ideologija, bila je opasnija od drugih, jer se predstavljala kao humanost i donositelj slobode. Katolički intelektualci između dvaju svjetskih ratova točno su uviđali da je komunistička ideologija zapravo laž i prijevara.

Opširnije...

Osobno