IP (Internet Protocol) adresa jedinstveni je numerički niz dodijeljen svakom uređaju povezanom na internet i kao takvog ga identificira. Stav tijela zaduženog za zaštitu osobnih podataka je da bi se, kao takva, IP adresa trebala smatrati dijelom osobnih podataka korisnika i to su iznijeli u svom obraćanju Odboru za građanske slobode pri Europskom parlamentu. Divovi IT industrije poput Googlea, Yahooa ili Microsofta koriste različite metode za praćenje navika svojih korisnika, a Peter Scharr, čovjek zadužen za problematiku zaštite osobnih podataka na tlu EU-a, najavio je i predstavljanje izvještaja o njihovim postupcima i metodama.

Sasvim logično, Peter Fleischer, Googleov savjetnik za problematiku zaštite privatnosti, nije se složio s izlaganjem Scharra. Istaknuo je da IP adresa identificira određeni uređaj na internetu, a ne osobu, te je samim time ne bi trebalo tretirati kao dio osobnih podataka korisnika (unatoč činjenici da se većina korisnika koristi uvijek istim osobnim računalom).

Bilo kako bilo, bit će izuzetno zanimljivo vidjeti kako će cijela stvar završiti, a dotad navodimo da internetske tvrtke uredno prate što korisnici čine na internetu – Google, na primjer, čuva IP adrese svojih korisnika između 18 i 24 mjeseci, dok Microsoft ne nadzire ili bilježi konkretne IP adrese, no navike korisnika prati preko svog MSN servisa, odnosno Passport mreže.