O NAMA, S ONU STRANU GRANICE

Print Friendly, PDF & Email

O NAMA, S ONU STRANU GRANICE

Još prije 15-ak godina pisao sam kolumnu za časopis DHK-a The Bridge / Most. Tema: Motrenje književne zbilje u Herceg Bosni, BiH. I bio sam žalostan ovih dana kada sam prelistavao te zapise. Vrijeme kao da je stalo, ili se čak vratilo nazad, jer tadašnje okolnosti jesu i naše sadašnje okolnosti. Bit će ti redci zbog toga u potki ovoga moga ogleda.

Kažu da je Bosna i Hercegovina čudna zemlja. Neki su je čak nazvali »tamnim vilajetom«. Kada je danas čovjek promatra, ne će biti daleko od ovih tvrdnji. Jedna država, dva entiteta, tri konstitutivna naroda... Ovakvog državnog uređenja nema nigdje na kugli zemaljskoj. Onima koji žive u Herceg Bosni, BiH jedina je utjeha da to nisu birali. Morali su sve prihvatiti, ma kakvim god riječima bilo opisivano i ma kako god se pritom osjećali. U ovakvom državnom uređenju najtješnje je najmalobrojnijem konstitutivnom narodu. U ovom slučaju hrvatskom. A da apsurd bude veći, baš je taj narod nekoć bio najzastupljeniji ili jedini u BiH, baš je taj narod prvi počeo standardizirati svoj jezik i tako učvršćivati osjećaj svoje pripadnosti. Isusovac Bartul Kašić još 1604. piše prvu hrvatsku gramatiku štokavskom ikavicom koja se tada ponajvećma govorila na prostorima BiH. Pape, ili tadašnja međunarodna zajednica, određuju i koje je ozemlje gdje se taj jezik govori. Povijest, dakle, tako kaže. A što kaže sadašnjost?

Attachments:
Download this file (o-nama-s-onu-stranu-granice.pdf)o-nama-s-onu-stranu-granice.pdf[ ]1361 kB

Opširnije...

POD PRSTIMA LJEPOTA

Print Friendly, PDF & Email

Zdenko Antunović, Moj haiku, HKD Napredak, Bugojno, 2019.

Kada pogledamo kroz prozor, opažamo kako izvan njega protječe svijet kojemu se možemo pridružiti ili ostati zatvoreni u svoja četiri zida. Svatko mudar zna koji je pravi odgovor. Dotični isto tako zna da sve to nije nastalo slučajno, da je netko beskrajno mudar na početku svega i da nas očekuje jednoga dana kod sebe. Zdenko Antunović bi u jednom svom haiku to ovako rekao: Beskrajni svemir./ I bi tama – svijeta./ - On luč upali.

Polazeći od ovih datosti Antunović je krenuo u pustolovinu uobličavanja »svoga haikua«, onoga naizgled sićušnoga oblika a tako velikoga u svome značenju. Bilo koji haiku, naime, ako je dobro napisan krije u sebi bogatstvo. Nešto poput kapljice vode. Jest malena, ali je tako puna života. Baš kao i ove riječi pred nama.

Opširnije...

PRVI

Print Friendly, PDF & Email

Danas mu je zaista bio naporan dan. Kopao je rupe za sadnju maslina. Htio je svoje ulje, ruku žuljavih djelo. Ispunjalo ga to ponosom. Ali mu se nije sviđalo Draganovo ponašanje. Jest da mu je sin, ali pusti ti to. Dovoljno je odrastao da shvati kako nema kruha bez motike. Danas mu je malo pomagao, onako preko volje. Kad bi ga plaćao, platio bi mu da što prije ide ispred njegovih očiju a ne za ono što je uradio.

Otvorio je limenku piva i izvalio se u naslonjač pred televizorom. Svejedno mu je što je na programu, samo da se malo odmori.

Drjemuckao je. Onda mu kroz svijest prođoše riječi: otišao, inozemstvo, sutradan posao, preksutra stan... Trznuo je glavom i naperio uši. Da, oni zaista pričaju o tomu kako je netko...

Attachments:
Download this file (prvi.pdf)prvi.pdf[ ]2025 kB

Opširnije...

ŠIMO EŠIĆ DOBITNIK NAGRADE »KREŠIMIR ŠEGO«

Print Friendly, PDF & Email

Čitluk, 10. prosinca 2019. (brotnjo.info) – Udruga »Cvit« i Ogranak Matice hrvatske Mostar u znak sjećanja na književnika i utemeljitelja književno-poučnog časopisa za mlade »Cvitak« Krešimira Šegu dodjeljuju književnu nagradu »Krešimir Šego«. Ova nagrada dodjeljuje se piscima za mlade, a na sinoćnjoj svečanosti u hotelu Brotnjo dodijeljena je književniku Šimi Ešiću.

Svečanost dodjele književne nagrade započela je prezentacijom zahvaljujući kojoj su se nazočni prisjetili pokojnog Krešimira i životnog puta dobitnika Nagrade za životno djelo Općine Čitluk. Veliki doprinos podsjećanju na lik i djelo Krešimira Šege sinoć su također dali književnik Miro Petrović, izvršni urednik Cvitka, fra Miljenko Stojić i prof. dr. Antun Lučić.

Petrović se tako prisjetio dana kada je zajedno s Krešimirom pokrenuo dva bosanskohercegovačka dječja lista s hrvatskim kulturnim identitetom: Cvitak i Školarac. Poseban naglasak Petrović je stavio na »Cvitak«, list za sretno djetinjstvo koji je počeo izlaziti u rujnu 2000. »S Krešom je bilo zadovoljstvo raditi. Imali smo širok krug suradnika, neke je bolje poznavao on, neke ja, a većinu smo ih obojica dobro poznavali. Kolege su ga poštovale jer je uvijek bio spreman pomoći, bio je vedar i nasmijan te prepoznatljiv po specifičnoj lakoći komunikacije sa svima s kojima je dolazio u kontakt«, rekao je Miro Petrović.

Opširnije...

Osobno