NOVA ZBIRKA HRVATSKOG PJESNIKA IZ HERCEGOVINE

Print Friendly, PDF & Email

Miljenko Stojić, Jednom, Matica hrvatska, Čitluk – Šibenik, 2019.

Miljenko je Stojić snažna pojava u suvremenoj hrvatskoj književnosti. Riječ je o franjevcu koji se svakodnevno iskazuje velikom marljivošću i intelektualnom širinom. Piše pjesme i prozu, književna djela za djecu, kratke priče, aforizme, književnu kritiku, stručne članke i prevodi sa stranih jezika. Bavi se novinarstvom, književnom kritikom, postulator je kauze za proglašenje blaženima ubijenih širokobrijeških franjevaca 1945. Uz književni i duhovni rad stigao je studirati u Jeruzalemu na izvoru naše duhovnosti i magistrirati u Rimu. Djelovao je kao župni vikar, odgojitelj bogoslova i sjemeništaraca, voditelj mladih i vojni dušobrižnik u Domovinskom ratu. Godine 1993. pokrenuo je Informativni centar »Mir« Međugorje. A 1997. i Radiopostaju »Mir« Međugorje. Pokrenuo je i agenciju MIRIAM, uložio veliku energiju u rad povjerenstava za uređivanje i obilježavanja grobišta iz Drugog svjetskog rata i poraća u raznim općinama u Herceg Bosni. Dopredsjednik je Komisije HBK i BK BiH za hrvatski martirologij te koordinator Središta HSK za istraživanje zločina nad Hrvatima. Navedene obavijesti nisu cjelovite, ali dovoljno kazuju o radinosti Miljenka Stojića, širini njegovih zanimanja, ali i velikom broju obveza koje je preuzeo.

Opširnije...

S BOGOM HODI

Print Friendly, PDF & Email

Kad ono Turci navališe na Sinj,
kad ono naših bijaše tek šačica,
Gospa raširi svoj prekrasni plašt,
zaštiti bojovnike i njihove obitelji,
pa se glas o tomu raširi krajinom,
nasta Alka u spomen i zahvalu.


A kad ono petokraki strše Sinj,
kad ono zakukaše naše majke,
Gospa prstima prekri svoje lice,
jer se mržnja prosu krajinom,
pa se glas o tomu raširi daleko,
zanijemi Alka u dubini duše.

Opširnije...

NAJMANJE JEDNOM

Print Friendly, PDF & Email

Miljenko Stojić, Jednom, Matica hrvatska, Čitluk – Šibenik, 2019.

Očigledno je sudbina hrvatske literature kroz dugi niz stoljeća da se kreće na dva kolosijeka, jednim službenim, legalnim i poželjnim i drugim neslužbenim, nelegalnim i zato uglavnom medijski prešućivanim. Podsjeća me to na probijanja planinskim bespućima hercegovačkih uzgajivača duhana, koji su birajući skrivene putove u strahu od žbirova, dolazili do ilegalnih trgova gdje su pribavljali sredstva neophodna za život svojih obitelji. Samo ovdje je riječ o probijanju u javnost onih osjećaja, tradicija i temeljnih istina koje narod čuva zatomljene u sebi, te su nepoželjna, čak i proskribirana pojava u onome istome javnome mnijenju koje se kune u slobodu osobe i u pravo na različitost.

I tako svakim kolosijekom vlakovi, iako u istoj državi, putuju šutke, bez šuma i zvižduka i zaustavljaju se i primaju putnike na različitim postajama, a samim time i putnike s različitim itinererima i voznim kartama. Ukoliko se, pak, koji od putnika nekim slučajem ili čak namjerno nađe u onome drugome vlaku, doživljava ga se i postupa s njime kao sa subverzivnim elementom i kao s putnikom bez valjane karte, pa ga se, šutke i krišom ili uz veliku buku izbacuje napolje jer spomenuti kolosijeci, kao što je javno poznato, nikako ne vode u istome smjeru. Tako je hrvatsko narodno biće razjedinjeno. A koliko je to bolno i riskantno postaje jasno ako imamo na umu da opstojnost svakoga naroda ovisi o tankom sloju koji čine njegovi intelektualci i njegovo svećenstvo.

Opširnije...

Osobno