POLJUBAC

Print Friendly, PDF & Email

Ante Nadomir Tadić Šutra, Stožina, Naklada Bošković, Split, 2019.

U posljednje vrijeme udomaćio se izraz »brutalno jasan, istinit, pravedan...« i sl. Mogli bismo ga s pravom primijeniti na Tadića Šutru, iako on zapravo bježi od usvajanja onoga što se trenutno nosi.

U prigodi svoga 40-godišnjega književnog rada stavio je pred nas novu zbirku pjesama, rukovet već onih objavljenih, rukovet proznih tekstova te izbor mišljenja drugih o njegovu radu. Svojevrstan je to spomenik, upitnik a gdje sam to ja bio svih ovih godina? Stvarno, što je Tadić Šutra značio kroz ovo vrijeme samome sebi i svima nama?

U prvim rečenicama na početku najprije se zahvaljuje Bogu, Isusu Kristu, na daru Duha Svetoga. Nakon toga zahvaljuje mu se na darovanoj obitelji i prijateljima, kao i na domovini Hrvatskoj, na svim njezinim junacima i mučenicima čijom se krvlju razgorila luč slobode. To je prostor iz kojega izviru sve Tadić Šutrine pjesme, prostor gdje se oštri njegovo pero koje se ne boji napisati ono što srce kaže. Koliko je danas među nama takvih književnika? Nažalost još premalo, unatoč tomu što smo naizgled jugokomunističko zlo stresli sa svojih pleća. Hrvatska književnost i dalje drijema u negdašnjim baruštinama, opijena trulim mirisima sa strane. A bilo bi samo potrebno poći putevima suverenizma, onako kako to u posljednje vrijeme čine određeni zapadni političari i književnici.

Opširnije...

PREPUSTI SE

Print Friendly, PDF & Email

Vilim Karlović, Preživio sam Vukovar i Ovčaru, Vilimbook, Vukovina, 2018.

Pročitao sam zaista dosta knjiga u životu, ali nikada pred jednom nisam stajao kao što sada stojim pred ovom. Što napisati? Najbolje ništa. Ovu knjigu jednostavno treba čitati, i to negdje sam u tišini. Njoj se moraš prepustiti ili je odbaciti nakon nekoliko pročitanih stranica. Znaš da je sve to istinito, ali se opet pitaš je li to moguće. Zloća zla, ako se tako može reći, ogoljena je pred našim očima. Uzmaka nema. Možeš biti samo za dobro ili samo za zlo. Sredina je u ovim događajima jednostavno nestala. Ipak, kroz sva ta događanja probija se jedna nit koju je Karlović sjajno prepoznao. Bog ili čudo. Ako vjeruješ u nadnaravno, kao što vjeruje Karlović, onda ti je sve jasno. Bog u čije si ime kršten uz tebe je dok prolaziš odurnim krajevima zla i uspjet ćeš ako mu se prepustiš. Onaj tko ne vjeruje reći će da je to čudo i ne će moći objasniti odakle zapravo dolazi. I upravo zbog te povezne niti, pokušajmo mrvicu razumski progovoriti o onom što smo pročitali. Naravno da je srce u pozadini svega toga.

Opširnije...

ŠTO ON MENI KAŽE?

Print Friendly, PDF & Email

Ratko Perić, Nada koja ne postiđuje, Crkva na kamenu, Mostar, 2018.

O bl. kardinalu Alojziju Stepincu napisano je ipak mnoštvo knjiga, što potvrdnih što niječnih. Iz pera biskupa Perića dođe nam još jedna. Razlikuje se od ostalih poglavito po tomu što je predviđena za držanje duhovnih vježbi svećenicima, a naravno da se sve može prilagoditi i za druge uzraste i staleže.

Djelo je sastavljeno od 5 poglavlja, kojima treba pridružiti Predgovor kardinala Josipa Bozanića, literaturu, kazalo imena i dodatak gdje se razjašnjava odnos Stepinca prema NDH. Tu je i recenzija dr. don Stjepana Kožula. A na samom početku stoji i Pozdrav iz Mostara pod naslovom »Novomu hrvatskom blaženiku i mučeniku« gdje biskup Perić u skraćenom obliku donosi svoj odnos prema kardinalu Stepincu. Očito ovdje nije riječ o uobičajenom duhovnom nagovoru, već o publicističkom pristupu koji nam donosi duhovnu srž onoga o čemu se govori.

Opširnije...

SVJETLO SA ŠIROKOG BRIGA

Print Friendly, PDF & Email

fra Ivan Ševo (uredio), Zbornik radova, Široki Brijeg – Mostar, 2019.

Pohađali su je mnogi. Franjevačku klasičnu gimnaziju na Širokom Brigu. I profesori su bili na visini. Odreda doktori u svojoj struci. A onda dođoše oni. Jugokomunisti. Nadnevak 7. veljače 1945. Profesore pobiše i rastjeraše, gimnaziju zapališe. Zajedno sa 70-ak tisuća knjiga, kao i 15-ak kabineta. Đaci se raspršiše kud koji, ako su uspjeli sačuvati živu glavu. I nametnuti muk prekri slavnu povijest.

Međutim, puk je znao i pamtio, kao i Hercegovačka franjevačka provincija. Zbog toga 2. listopada 2018. na Širokom Brijegu bi održan međunarodno znanstveno-stručni skup u povodu 100. obljetnice Franjevačke klasične gimnazije s pravom javnosti na Širokom Brigu. Različiti režimi propadoše, a ona ostade. Najprije Austro-Ugarska koja joj ipak udijeli pravo javnosti 1918., pa onda Prva Jugoslavija koja ju je revno progonila, nakon toga Druga Jugoslavija koja ju je »ubila«. Skupiše se znanstvenici da još jednom jasno ukažu na minule dane.

Opširnije...

Osobno