- Detalji
-
Kategorija: Osvrti (Publicistika)
-
Objavljeno: Srijeda, 28 Listopad 2020 17:00
-
Hitova: 25
Michael Palaich, Za Hrvatsku moje bake, CroLibertas Publishers, Chicago, 2019.
Mnogi su zaslužni za trenutnu slobodu hrvatskog naroda, ne samo oni koje uobičajeno poznajemo. Do pojave ove knjige vjerujem da nismo znali da je među njima i Michael Palaich. Možda smo ga samo poznavali kao tvorca filma Bleiburška tragedija izišloga netom prije Domovinskog rata i to je to.
On je Hrvat trećeg naraštaja jedne hrvatske obitelji u Detroitu. Ali samo po ocu, po majci je Irac. Otac mu je potajno boravio i radio u SAD-u, dok je u njegovoj domovini carevao jugokomunizam, pa je vjerojatno to utjecalo na njega da nije pritiskao djecu koji će put uzeti. On je bio i osjećao se Hrvatom, a oni neka odluče što hoće. I tako je Michael Palaich rastao u američkoj kulturi, ali družeći se neprestano s Hrvatima. Volio je njihove zabave, njihove običaje, iako je znao tek poneku hrvatsku riječ. Najveći je dojam na njega u djetinjstvu ostavila njegova baka Hrvatica. Voljela ga je i on je volio nju. Rastao je upijajući njezinu ljubav i slušajući njezin »broken english«.
Opširnije...
- Detalji
-
Kategorija: Osvrti (Publicistika)
-
Objavljeno: Srijeda, 14 Listopad 2020 08:33
-
Hitova: 88
Skupina autora, Domovinski rat i zločini nad Hrvatima u BiH, 1991. – 1995., 1. – 2., Hrvatska zvona – HMDCDR, Mostar – Zagreb, 2020.
»Sudeći prema izvješćivanju medija i njegovom odjeku u svjetskoj javnosti, sukob u travnju 1993. obilježio je zločin u Ahmićima, u kojem su, uz pripadnike ARBiH ubijene u borbi, pripadnici HVO-a izvan borbenih djelovanja ubili i civile. U tom je selu HVO kompromitirao svoje pravo na obranu. Posljedice su bile trenutačne i još traju. Napad ARBiH na HVO u Konjicu i etničko čišćenje općine gurnuto je u drugi plan.« (1., str. 331.) U ovim riječima Davora Marijana zgusnuta je sva višeslojnost hrvatske borbe za opstanak u Herceg Bosni, BiH. Netko je htio da se dogode Ahmići. Tko? U knjizi to nije pobliže razmatrano, pa ne ćemo ni mi.
No, ne mogu Ahmići niti bilo kakav drugi stvarni ili pripisani zločin Hrvatima umanjiti ili pobrisati zločine koji su se dogodili nad njima. Statistika je neumoljiva. »Od 67 općina koje obuhvaća popis hrvatskih žrtava u ovoj knjizi, u razdoblju između dva popisa broj hrvatskog stanovništva povećan je u samo 14 općina, dok je u svim ostalim općinama smanjen.« (2., str. 13.) Očito da je sve jasno. Govore to i druge brojke. Tijekom Domovinskog rata u BiH ubijeno je 8.383 Hrvata. Podatci, pak, o 3.261 ubijenom hrvatskom civilu i zarobljenom pripadniku HVO-a navedeni u djelu pred nama »mogu poslužiti kao prilog istraživanju zločina srpskih i muslimanskih snaga nad Hrvatima u BiH u spomenutom razdoblju.« (2., str. 15.)
Opširnije...
