KUTAK SREĆE

Print Friendly, PDF & Email

Božidar Prosenjak, S dragim svecima do Božića, Glas Koncila, Zagreb, 2023.

Kada čovjek pogleda odvijanja u društvu prije Božića, nije više uvjeren postoji li još Božićno vrijeme. Tu je Došašće, odnosno Advent koji zna »trajati« sve do polovice siječnja. Stoga je ova slikovnica pred nama još jedan pokušaj vraćanja stvari na početak. Došašće nam je trajalo do Badnjeg dana, Badnjak je bio dan prije Božića, pa onda nastupa božićno vrijeme koje bi trajalo..., ma traje čitavu godinu. Ne može se s Bogom biti samo nekada, nego s Njim treba živjeti čitavu godinu.

Božidar je Prosenjak ovakvim duhom prionuo pisanju ove slikovnice. Kako bi djeci približio rođenje Isusa Krista u njegovom punom značenju, najprije je progovorio o svetom Nikoli i svetoj Luciji. Učinio je to i jednostavno i ozbiljno. Nema pretjerane osjećajnosti, ispraznog podilaženja djeci i sl. On djecu tjera na zdravo razmišljanje, objašnjava im svijet oko njih u duhu zdravog kršćanstva. I zbog toga je sve zdravo, lijepo i uspješno. Pravi kutak sreće.

Opširnije...

MIRISI I ČEŽNJE

Print Friendly, PDF & Email

Drago Šaravanja, Prijatelji, gdje ste?, Matica hrvatska, Čitluk, 2024.

Razapet si između zemlje i neba. Gore je tvoj Bog, ovamo je tvoja domovina. A ti si negdje u tuđem kraju.

Ni prvi ni posljednji, nažalost, u povijesti Hrvata. Stojimo na razmeđu svjetova, razmeđu uljudbi i kultura, pa nam je tako kako je.

Nije onda čudno da početnu pjesmu u zbirci, prvorođenoj, počneš riječima: »Bože moj...«. I ono si tu gdje trenutno jesi, i ono si tamo gdje trenutno nisi, te ni sam ne znaš kako će sve to završiti. Znaš samo da će te Bog dočekati jednoga dana i zacijelo pitati a kakav si bio na proputovanju prema meni? Odgovor na to pitanje je, pak, ono najvažnije u našemu životu. Nismo lišće koje vjetar raznosi tamo i ovamo, umna smo bića koja tom svojom sposobnošću obuhvaćaju svijet oko sebe i na njega odgovaraju.

Opširnije...

PRILOZI BLIZINI

Print Friendly, PDF & Email

Vanda Babić Galić i Željko Holjevac (uredili), Identitet Boke kotorske, Ivo Pilar, Zagreb, 2023.

Obično prigovaramo današnjem stanju u hrvatskom društvu, zaboravljajući da imamo državu i da je na nama izgrađivati ju. Tomu nas uči i djelo pred nama Identitet Boke kotorske. Izraslo je iz radova na znanstvenom skupu istoimenog naziva u Zagrebu i Tivtu 6. – 9. svibnja 2021. Priredile su ga značajne ustanove u državi Hrvatskoj. A mogle su naravno time se i ne baviti. Među začetnike ideje ubraja se poglavito Vanda Babić Galić, Bokeljka iz Tivta. »Polazni cilj znanstvenoga skupa bila je izrada kritički provjerene javne slike o identitetu Hrvata Boke s baštinskim uporištima i razvojnim horizontima. Drugi je cilj bio suradnjom iskusnih eksperata s različitih znanstvenih područja interdisciplinarno umrežiti dobivene rezultate koji se odnose na Boku kotorsku i hrvatsku zajednicu u njoj. A treći i središnji cilj bio je donijeti zaključke koji bi sadržavali znanstveno provjerene i utemeljene činjenice iz hrvatske kulture Boke kotorske s preporukom njihova uključivanja u predmetne kurikule u Hrvatskoj.« (str. 7.) Navedimo i sljedeće. »Sveti Tripun i Gospa od Škrpjela, tri duhovna uzora (sv. Leopold Mandić, bl. Ozana Kotorska i bl. Gracija iz Mula), glagoljaštvo, migracije, marijanska svetišta, zaslužnici poput bokeljskog književnika Vjenceslava Čižeka i Luke Brajnovića kao jednog od začetnika komunikologije, jezik i književnost u prošlosti i suvremeno digitalno doba samo su neki od brojnih znakova kulturnog i nacionalnog identiteta Hrvata Boke kotorske i biseri hrvatske kulture, a dio su i kulture Crne Gore kojoj taj prostor danas pripada.« (str. 8.)

Opširnije...

ZALJEV NAŠEGA ŽIVOTA

Print Friendly, PDF & Email

mr. Božidar Proročić – dr. Željka Lovrenčić (priredili), Poezija bokeljskih Hrvata, JU Centar za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore, Podgorica, 2023.


Pred nama je stručno napravljena i dobrodošla knjiga. Podnaslov joj je Antologija hrvatskog pjesništva Boke od 16. do 21. stoljeća. No, rekao bih, to je njezina srž, zahvaća ona i dalje.

Prvi navedeni pjesnik je Juraj Bizanti, r. 1490., a posljednji Tripun Grgurević, r. 1994. U tom vremenskom razdoblju hrvatsko pjesništvo u Boki je uistinu cvjetalo, a cvjeta i dalje što će zacijelo pokazati neka buduća antologija. Malobrojni Hrvati, svedeni trenutno na ostatke ostataka, održat će se uz našu svesrdnu pomoć noseći baklju života u tom zaljevu hrvatskih svetaca. Dokazali su to kroz prohujala stoljeća. Prisjetimo se da Hrvatima u Crnoj Gori pripada oko 60% kulturnog blaga, što dokazuje njihovu veličinu.

Opširnije...

Osobno