ONA JE NEUGASIVA

Detalji

Kategorija: Prosudbe (Publicistika)

Objavljeno: Četvrtak, 22 Svi 2025 21:18

Hitova: 65

Valerija Ćorić, U osvit slobode, Matica hrvatska, Čitluk – Opuzen, 2025.

U Domovinskom ratu izvojevali smo pobjedu te konačno dobili slobodu hrvatskih zemalja, iako je treba i dalje stjecati te razvijati. Naravno da su za to zaslužni oni koji su stajali u prvim redovima, ali i svi oni koji su omogućili naraštaju iz devedesetih da napravi to što je napravio. Neki od takvih su i sami sudjelovali u svemu tomu.

Opširnije...

KUTAK SREĆE

Detalji

Kategorija: Osvrti (Književnost)

Objavljeno: Srijeda, 18 Prosinac 2024 16:49

Hitova: 312

Božidar Prosenjak, S dragim svecima do Božića, Glas Koncila, Zagreb, 2023.

Kada čovjek pogleda odvijanja u društvu prije Božića, nije više uvjeren postoji li još Božićno vrijeme. Tu je Došašće, odnosno Advent koji zna »trajati« sve do polovice siječnja. Stoga je ova slikovnica pred nama još jedan pokušaj vraćanja stvari na početak. Došašće nam je trajalo do Badnjeg dana, Badnjak je bio dan prije Božića, pa onda nastupa božićno vrijeme koje bi trajalo..., ma traje čitavu godinu. Ne može se s Bogom biti samo nekada, nego s Njim treba živjeti čitavu godinu.

Božidar je Prosenjak ovakvim duhom prionuo pisanju ove slikovnice. Kako bi djeci približio rođenje Isusa Krista u njegovom punom značenju, najprije je progovorio o svetom Nikoli i svetoj Luciji. Učinio je to i jednostavno i ozbiljno. Nema pretjerane osjećajnosti, ispraznog podilaženja djeci i sl. On djecu tjera na zdravo razmišljanje, objašnjava im svijet oko njih u duhu zdravog kršćanstva. I zbog toga je sve zdravo, lijepo i uspješno. Pravi kutak sreće.

Opširnije...

ISKRE ŽIVOTA

Detalji

Kategorija: Prosudbe (Književnost)

Objavljeno: Srijeda, 16 Travanj 2025 14:45

Hitova: 122

Tina Zovko i Irena Vukoja, Širokobriješka slikovna slovarica, Prva osnovna škola, Široki Brijeg, šk. g. 2024./25.

Kada sam pošao na svoju prvu župu u Konjic, onda sam u jedan kombi trpao sve svoje knjige razasute tamo i ovamo, njih popriličan broj. Neke su bile i kod rodne kuće. Majka je sve to gledala i onda na kraju upitala: »Sinko moj, jesi li ti sve ovo pročitao«? Njoj sam se tada samo nasmiješio na taj njezin obzirni i začuđeni upit, a vama ću sada reći da sam ovu knjigu pred nama pročitao kao jednu od onih koje ubrajam u »drage«. Zbog čega? Idemo polako to kratko rasvijetliti.

Opširnije...

PRILOZI BLIZINI

Detalji

Kategorija: Osvrti (Publicistika)

Objavljeno: Četvrtak, 14 Studeni 2024 17:34

Hitova: 457

Vanda Babić Galić i Željko Holjevac (uredili), Identitet Boke kotorske, Ivo Pilar, Zagreb, 2023.

Obično prigovaramo današnjem stanju u hrvatskom društvu, zaboravljajući da imamo državu i da je na nama izgrađivati ju. Tomu nas uči i djelo pred nama Identitet Boke kotorske. Izraslo je iz radova na znanstvenom skupu istoimenog naziva u Zagrebu i Tivtu 6. – 9. svibnja 2021. Priredile su ga značajne ustanove u državi Hrvatskoj. A mogle su naravno time se i ne baviti. Među začetnike ideje ubraja se poglavito Vanda Babić Galić, Bokeljka iz Tivta. »Polazni cilj znanstvenoga skupa bila je izrada kritički provjerene javne slike o identitetu Hrvata Boke s baštinskim uporištima i razvojnim horizontima. Drugi je cilj bio suradnjom iskusnih eksperata s različitih znanstvenih područja interdisciplinarno umrežiti dobivene rezultate koji se odnose na Boku kotorsku i hrvatsku zajednicu u njoj. A treći i središnji cilj bio je donijeti zaključke koji bi sadržavali znanstveno provjerene i utemeljene činjenice iz hrvatske kulture Boke kotorske s preporukom njihova uključivanja u predmetne kurikule u Hrvatskoj.« (str. 7.) Navedimo i sljedeće. »Sveti Tripun i Gospa od Škrpjela, tri duhovna uzora (sv. Leopold Mandić, bl. Ozana Kotorska i bl. Gracija iz Mula), glagoljaštvo, migracije, marijanska svetišta, zaslužnici poput bokeljskog književnika Vjenceslava Čižeka i Luke Brajnovića kao jednog od začetnika komunikologije, jezik i književnost u prošlosti i suvremeno digitalno doba samo su neki od brojnih znakova kulturnog i nacionalnog identiteta Hrvata Boke kotorske i biseri hrvatske kulture, a dio su i kulture Crne Gore kojoj taj prostor danas pripada.« (str. 8.)

Opširnije...