SAGLEDAVANJE

Print Friendly, PDF & Email

Hrvoje Mandić, Hercegovačka franjevačka provincija u Drugom svjetskom ratu i poraću, AGM, Zagreb, 2021.

Prošla su pusta desetljeća otkada jugokomunisti zapališe Široki Brijeg, ali odjek tih događanja još se ne stišava. Pravdoljubivi drže da su hercegovački franjevci nevino pobijeni, kao i puk, dok sljedbenici zloglasnog jugokomunizma drže da su bili legitimni vojni cilj, kako reče nedavno bivši hrvatski predsjednik Ivo Josipović. Tko ima pravo? S tim se u koštac uhvatio Hrvoje Mandić, bez želje da brani jednu i napada drugu stranu, već da bi na svjetlo dana iznio istinu ne samo o veljači 1945. na Širokom Brijegu nego općenito istinu o držanju Hercegovačke franjevačke provincije kroz povijesne nedaće. Obranio je to kao svoj doktorski rad, a knjiga pred nama je ustvari njegova proširena doktorska disertacija.

Opširnije...

ONI SU TADA ZNALI

Print Friendly, PDF & Email

Juraj Kolarić, Hrvatski katolički pokret (1900. – 1945.), Tkanica, Zagreb, 2020.

Plaše nas trenutno nekom navodnom pošasti, napadaju kršćanstvo u cijelom svijetu, kao i prirodan način života te mislimo da smo ugroženi. Zaboravljamo pritom da je bilo sličnih razdoblja u našoj povijesti. Uzmimo za primjer drugu polovinu 19. i prvu polovinu 20. st. Uzburkale se prilike u svijetu. Umjesto kuknjave katolički laici su odgovorili djelovanjem. I rodile su se silne zamisli.

Bilo je tako i u hrvatskim zemljama. U spomenutom razdoblju prevalile su preko leđa I. svjetski rat, izišle iz Austro-Ugarske, gurnuli ih u Prvu Jugoslaviju, skrasile se u Banovini i NDH, zaglavili u Drugoj Jugoslaviji. Burno. No, ne i izgubljeno.

Juraj Kolarić opisuje sve to u 4 poglavlja ovoga djela. Još je tu i predgovor, zaključak, popis literature, imenik osoba... Jednostavno rečeno, pred nama je još jedno zrelo djelo dokazanog povjesničara.

Opširnije...

HOD U GRBAVA VREMENA

Print Friendly, PDF & Email

Frano Ljubić, Za opstanak sveučilišta i kvalitetnije obrazovanje; Za jednakopravnost hrvatskog naroda i nužnost pristupanja BiH u EU, Matica hrvatska i dr., Mostar – Široki Brijeg, 2021.

Kada čovjek uzme u ruke ove dvije knjige, najprije se ne smije prepasti. Svaka, naime, ima oko 800 str. Ali kolikogod su opsežne i kolikogod je građa teška, nije ih teško čitati. Pisane su tečnim stilom, odražavaju jasne stavove s kojima se možemo slagati ili ne.

S druge strane ne bi nam se smjelo učiniti da nemaju veze jedna s drugom, da ih je samo netko stavio u zajedničku kutiju. Nazvao bih I. ovu o (nekada Hrvatskom) Sveučilištu u Mostaru, a II. ovu o jednakopravnosti hrvatskoga naroda. Najviše ćemo se zadržati na ovoj I. Dr. Frano Ljubić je, naime, najpoznatiji kao profesor i s toga polazišta je pisao ove knjige.

Opširnije...

PRAVE KNJIGE PRAVO KAŽU

Print Friendly, PDF & Email

Mate Kovačević, Herceg Bosna, Matica hrvatska, Čitluk, 2019.

Bilo je to 15. siječnja 1992. kada je hrvatska država međunarodno priznata, u čemu je posebnu ulogu imala Sveta Stolica. No, njezina državotvornost puno je starija, s obje strane granice. Vrhunski hrvatski publicist i politički komentator Mate Kovačević promatra to kroz govor o Herceg Bosni.

Polazi on još od antičke podloge, od slavnih Delmata. Bili su nekada tu gdje smo sada mi. Nakon toga razmatra četiri teorije o hrvatskoj etnogenezi: iransku; gotsku; autohtonu; slavističku. O ovoj posljednjoj ima najgore mišljenje. »Stoljetna slavistička prevlast nije urušila samo put znanstvenim spoznajama, nego je, zbog prevladavajućeg političkog, a primarno unitarističkog utjecaja, duhovno osakatila niz naraštaja različitih naroda te gotovo do utrnuća dovela njihove identitete.« (str. 24.) Očito Kovačević nastoji govoriti jasno i otvoreno. Poslušajmo i ovo: »Duvanjski sabor o kojem priča stara Hrvatska kronika podloga je i današnje ne samo državnosti Republike Hrvatske, nego, što je posebno važno istaknuti, i državnosti hercegbosanskih Hrvata. Oni su trenutno ugroženi muslimanskim režimom u BiH, koji po već uhodanim političkim receptima jugoslavenskih režima XX. st. pokušava Hrvate potisnuti iz nekad sastavne jedinice srednjovjekovne hrvatske države.« (str. 30.) I ovo je tako jasno.

Opširnije...

Osobno