VITEZ

Detalji

Kategorija: Prosudbe (Književnost)

Objavljeno: Petak, 13 Rujan 2019 17:05

Hitova: 148

Ilija Smiljanić, Poniranja, DHK HB – Matica hrvatska, Mostar – Tomislavgrad, 2019.

Završi Domovinski rat. Dobili smo ga. Nije bilo lako, ali krunica oko vrata i ustrajnost urodiše plodom. Sloboda se razli našom domovinom s obje strane granice. No, je li bitka završila?

Ne bih rekao. Umjesto na bojnom, sraz se nastavio na drugim poljima našega postojanja. Pa tako i na onom kulturnom. Veliki suvremeni književnik, osvjedočeni katolik, M. D. O'Brien kaže da je to svemirski rat i da je kultura sveobuhvatnija nego što mislimo. Koliko smo to shvatili ne znam, ali znam da je to dobro shvatio Antonio Gramsci u onim Bilježnicama iz tamnice kada je svojim komunistima, između ostaloga, naložio »hod kroz kulturu«. Dovelo je to do toga da se naš identitet počeo rušiti kao kula od karata.

Međutim, ima jedan među nama danas koji je, svejedno srcem ili umom, shvatio kamo idu silnice koje nas okružuju. Ilija Smiljanić. Pred nama je njegova treća zbirka pjesama. U onim prvim dvjema već se pokazao kao dobar pjesnik tako da mi jedan od suvremenih hrvatskih priznatih pjesnika nedavno reče da ga se sjeća, da mu je zapazio pjesme. A književnici i književni kritičari kad nešto takva kažu, onda to ima na težini.

Opširnije...

STOJNA KUĆA

Detalji

Kategorija: Prosudbe (Književnost)

Objavljeno: Srijeda, 20 Veljača 2019 10:57

Hitova: 430

Mile Pešorda, Sloboda, mir meju nami, Matica hrvatska – Vlastita naklada, Stolac – Zagreb, 2018.

Jedna od najvažnijih stvari u životu jest progledati i znati na kojoj si strani. Mile Pešorda je od početka bio takav, zahvaljujući zacijelo obiteljskom okolišu. Zbog toga i jest mogao kao mladac u gimnaziji pokrenuti reviju Ogledalo koja ubrzo biva zabranjena, a zabranili su je jugokomunisti, zbog njezina slobodarsko-prosvjetiteljskog duha i uredničkog poziva na borbu za spašavanje naroda »iz ruku samoživaca i žderonja«, kako je to navedeno u Pešordinu životopisu. A u svojim studentskim danima, 30. i 31. svibnja 1970. idejnim je pokretačem kulturno-književničke manifestacije »Šimićevi susreti«. Nije onda nimalo čudno da je 1971. potpisao onu znamenitu Sarajevsku deklaraciju o hrvatskom jeziku (danas neki potpisuju deklaraciju o nekom zajedničkom jeziku). Pa je onda doživio da ga »opjevani« Predrag Matvejević, jedan od utemeljitelja neojugokomunističke stranke UJDI, okleveće i proglasi talibanom zbog čega Općinski sud u Zagrebu 2. studenoga 2015. Matvejevića osuđuje na petomjesečnu uvjetnu kaznu tamnice, koju potvrđuje i Vrhovni sud. Nakon toga je tadašnji hrvatski predsjednik Stjepan Mesić izjavio kako je ta osuda pokazala da naši zakoni nisu savršeni. (str. 77.) Kad se ovo, i drugo, ima na umu, zajedno sa sudjelovanjem u stvaranju Hrvatskog slova, onda nam je puno lakše razumjeti zbog čega Pešorda u ovoj knjizi kolumni piše kako piše.

Opširnije...

POLJUBAC

Detalji

Kategorija: Prosudbe (Književnost)

Objavljeno: Srijeda, 14 Kolovoz 2019 10:34

Hitova: 165

Ante Nadomir Tadić Šutra, Stožina, Naklada Bošković, Split, 2019.

U posljednje vrijeme udomaćio se izraz »brutalno jasan, istinit, pravedan...« i sl. Mogli bismo ga s pravom primijeniti na Tadića Šutru, iako on zapravo bježi od usvajanja onoga što se trenutno nosi.

U prigodi svoga 40-godišnjega književnog rada stavio je pred nas novu zbirku pjesama, rukovet već onih objavljenih, rukovet proznih tekstova te izbor mišljenja drugih o njegovu radu. Svojevrstan je to spomenik, upitnik a gdje sam to ja bio svih ovih godina? Stvarno, što je Tadić Šutra značio kroz ovo vrijeme samome sebi i svima nama?

U prvim rečenicama na početku najprije se zahvaljuje Bogu, Isusu Kristu, na daru Duha Svetoga. Nakon toga zahvaljuje mu se na darovanoj obitelji i prijateljima, kao i na domovini Hrvatskoj, na svim njezinim junacima i mučenicima čijom se krvlju razgorila luč slobode. To je prostor iz kojega izviru sve Tadić Šutrine pjesme, prostor gdje se oštri njegovo pero koje se ne boji napisati ono što srce kaže. Koliko je danas među nama takvih književnika? Nažalost još premalo, unatoč tomu što smo naizgled jugokomunističko zlo stresli sa svojih pleća. Hrvatska književnost i dalje drijema u negdašnjim baruštinama, opijena trulim mirisima sa strane. A bilo bi samo potrebno poći putevima suverenizma, onako kako to u posljednje vrijeme čine određeni zapadni političari i književnici.

Opširnije...

U NAŠIM TEMELJIMA

Detalji

Kategorija: Prosudbe (Književnost)

Objavljeno: Srijeda, 06 Veljača 2019 09:16

Hitova: 377

Anita Martinac, Život nema naslova, Matica hrvatska, Čitluk – Vinkovci, 2018.

Novi svjetski poredak. Riječ koju smo nekada poput Očenaša svakodnevno slušali. Trenutno zatrubiše neke druge trube. Predsjednik Trump, pa negdašnji njegov savjetnik Steve Bannon... Ovamo bliže Victor Orban, hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović... Pribrojiti nam je i narode: Poljake, Čehe, Slovake, Talijane... Kažu, došlo vrijeme domoljublja, oslanjanja na svoju državu a ne na maglovite snove gdje se ne zna ni tko si ni što si, gdje si samo beznačajna jedinka kojoj su utuvili u glavu da je nešto.

Anita Martinac ne piše u ovoj zbirci novela Život nema naslov o svemu tomu. Ona se dotiče naizgled drugih tema. Međutim, u osnovi to je put stvaranja drukčije književnosti od one na kakvu smo naučili do sada u hrvatskom društvu. Put slobode, put dostojanstva, put iskonske književnosti, put bijega od novog svjetskog poretka, rekao bih. Zbog čega je to tako?

Opširnije...