PRAVE KNJIGE PRAVO KAŽU

Detalji

Kategorija: Prosudbe (Publicistika)

Objavljeno: Srijeda, 19 Veljača 2020 17:27

Hitova: 343

Mate Kovačević, Herceg Bosna, Matica hrvatska, Čitluk, 2019.

Bilo je to 15. siječnja 1992. kada je hrvatska država međunarodno priznata, u čemu je posebnu ulogu imala Sveta Stolica. No, njezina državotvornost puno je starija, s obje strane granice. Vrhunski hrvatski publicist i politički komentator Mate Kovačević promatra to kroz govor o Herceg Bosni.

Polazi on još od antičke podloge, od slavnih Delmata. Bili su nekada tu gdje smo sada mi. Nakon toga razmatra četiri teorije o hrvatskoj etnogenezi: iransku; gotsku; autohtonu; slavističku. O ovoj posljednjoj ima najgore mišljenje. »Stoljetna slavistička prevlast nije urušila samo put znanstvenim spoznajama, nego je, zbog prevladavajućeg političkog, a primarno unitarističkog utjecaja, duhovno osakatila niz naraštaja različitih naroda te gotovo do utrnuća dovela njihove identitete.« (str. 24.) Očito Kovačević nastoji govoriti jasno i otvoreno. Poslušajmo i ovo: »Duvanjski sabor o kojem priča stara Hrvatska kronika podloga je i današnje ne samo državnosti Republike Hrvatske, nego, što je posebno važno istaknuti, i državnosti hercegbosanskih Hrvata. Oni su trenutno ugroženi muslimanskim režimom u BiH, koji po već uhodanim političkim receptima jugoslavenskih režima XX. st. pokušava Hrvate potisnuti iz nekad sastavne jedinice srednjovjekovne hrvatske države.« (str. 30.) I ovo je tako jasno.

Opširnije...

TRAGOVIMA SKRIVENE ISTINE

Detalji

Kategorija: Osvrti (Publicistika)

Objavljeno: Srijeda, 05 Veljača 2020 07:15

Hitova: 404

Ivica Šarac, Metastaze jedne revolucije, Crkva na kamenu, Mostar, 2019.

U ovo suvremeno vrijeme zbog rasprostranjenih tehničkih sredstava pišu se mnoge knjige. Ali baš svaki dan ne izlaze one koje će trajati duže od novinske vijesti. Jedna takva je ova pred nama. Stručna, poštena i čitljiva.

Tema koju si je zadala nije nimalo lagana. Razdoblje je to u zapadnim dijelovima Hercegovine od listopada 1944. do ožujka 1945. Slomljen je jedan društveni poredak kojega su ti krajevi podržavali, a došao drugi kojega podržavali nisu. Lonac je to u kojem se mnogoštošta smiješalo i nije baš tako lagano pronaći neku smislenu nit. No, Šarac je po svemu sudeći dostigao tu razinu.

Opširnije...

CRTNUH, O ONOMU KOGA TEK UPOZNAJEMO

Detalji

Kategorija: Osvrti (Publicistika)

Objavljeno: Srijeda, 12 Veljača 2020 08:27

Hitova: 401

Malkica Dugeč – Josip Pečarić, Vjenceslav Čižek, Vlastita naklada – Hrvatski svjetski kongres, Zagreb, 2019.

Ima hulja o kojima u hrvatskom društvu i književnosti znamo sve i više od toga, a ima i uzora o kojima znamo malo i manje od toga. Ovima drugima nažalost pripada Vjenceslav Čižek, a to ničim nije zaslužio. Naprotiv!

Malkica Dugeč i Josip Pečarić ovom knjigom pokušavaju razbiti tu silom nametnutu maglu oko Čižekova lika i djela. Zle sile rano su ga dohvatile i nisu ga puštale čitavog života. A on je rastao, rastao i izrastao u hrvatsku ikonu.

Malo je poteško ocjenjivati jedno ovakvo djelo u kojemu dvoje pisaca govori o nekomu trećem. No, i to je prilog izrečenoj Čižekovoj sudbi. Skrili su ga, a mi ga nastojmo otkriti da nas obogati i ukaže nam na važne stvari.

Opširnije...

U PRETINCE RASPOREĐENO

Detalji

Kategorija: Prikazi (Književnost)

Objavljeno: Srijeda, 29 Siječanj 2020 18:06

Hitova: 478

Vanda Babić, Crta na dlanu, Skaner studio – Centar za kulturu, Zagreb – Tivat, 2019.

Život je neuhvatljiv poput divlje planinske rijeke, ali možeš mu u mislima, u srcu, riječima zapisati odabrane trenutke te ih nositi sa sobom kamo god pošao. I poslije odgonetaš njihov smisao: jesu li vrijedili, jesu li nas opustošili ili obogatili? Mogu to biti trenutci ljubavi, molitve, obrane svoga doma, zavičaja, trenutci suodnosa s drugim ljudima, trenutci samoponiranja.

Sve to možemo lijepo pratiti u ovoj zbirci Vande Babić. Stihovima slika jedan život koji prolazi, svoj, a koji je tako često sličan našemu. Dimitrije i Jagoda Popović, pak, bojom slikaju to što je ona izrekla riječima. I tako se dvije stvarnosti, riječ i oblik, spajaju u jedno, knjigu koju otvaramo i u koju svojim duhom uranjamo. Babićka bi rekla da odgonetamo svoju crtu na dlanu. Svejedno, važno da kušamo spoznati stvarnost. Bože moj, dan ovaj/ sjedi mi u duši i plače./ Osjećam slabost ljudskog/ postojanja/ i tako sam sretna/ što poznam Tvoj glas./ Bože moj, dan ovaj/ učini mi sretnim/ nek snaga teče mojim venama,/ nek moje misli budu/ ljubav i mir./ A ruke?/ Tvoj akvarel. (Akvarel)

Opširnije...