Slunj, 13. listopada 2010. (Miljenko Stojić / Dragan Hazler)
Četničko-partizanski zločini u Slunju i okolici inspiracija su za poemu »Jama«
Slunj nije bio oslobođen, nego okupiran od 14. studenoga 1942. do 20. siječnja 1943.
Graničarski gradić Slunj je tada bio okupiran od šumskih odmetnika, koji su se sami nazivali četnici i partizani, k tome Narodno-oslobodilačka vojska, samopredstavljana kao »osloboditelji« Slunja...
Mi Slunjani, međusobno (povjerljivo i tajno!) smo ih nazivali: Zločinci, neprijatelji, okupatori, banditi, šumski odmetnici, pljačkaši, palikuće, ubojice i koljači...
Ovdje ću iznijeti samo jedan podatak. Četniko-partizani su popalili više kuća i crkava u Slunjskome kraju, nego sve druge vojske zajedno koje su se tijekom rata kretale po tome dijelu Hrvatske. To isto vrijedi i za broj poubijanih ljudi. Četniko-partizani su tu uistinu bili vodeći zločinci.
»Narodni sud« i četničko-partizansko mučilište u Slunju
Nedaleko zgrade slunjske škole u mojem neposrednom susjedstvu, u kući Bare Lovrenčić s vrlo visoko ograđenim dvorištem, bio je smješten takozvani »Narodni sud«, što znači i četničko-partizansko mučilište u Slunju. Tu su obvezno prije ubojstva prolazili obred mučenja zarobljeni hrvatski vojnici i brojni civili, kojima je unaprijed bila pripisana neka krivnja radi koje su mučeni i ubijeni.
Ta Lovrenčićeva kuća je jedva tridesetak metara udaljena od kuće pisatelja ovih redaka, što ovdje iznosim radi vjerodostojnosti podataka vezanih uz Vladimira Nazora i Ivana Gorana Kovačića.
Ostatak 4. nastavka pročitajte na stranicama portala hrsvijet.net ili u pdf-u.
Vezano: 1. dio; 2. dio; 3. dio
Nastavlja se
 Razotkrivanje-Jame-4.pdf | [ ] | 1946 kB |