JEDAN DAN

Print Friendly, PDF & Email

Srećko Marijanović, Moje će uši rasti, Naklada DHK HB – Matica hrvatska, Mostar – Stolac, 2015.

Ima pjesnika s kojima ne znaš što bi, a ima i onih koje čitaš. Marijanović spada u potonje.

Napisao je zbirku, mogli bismo reći, u jednom dahu, iako su tu sabrane pjesme iz različitih razdoblja i različitih tematika. Protuslovno? Pročitajmo posljednji stih u zbirci: ne djede ne ću stati (Ne ću stati) Započeo je nešto, nailazio na raznorazne poteškoće, ali on ide dalje zbog zavjeta koji je nekada dao. Očito poglavito samima sebi jer samo u tom slučaju prikupljamo dovoljno snage ići naprijed. Što se može, pomalo smo sebični, ta ljudska smo bića. No, nakon toga zavjet se prelijeva i na druge. Bića smo ipak u odnosu prema nekome.

Opširnije...

SVOJIM PUTOVIMA

Print Friendly, PDF & Email

Miro Gavran, Nekoliko ptica i jedno nebo, Mozaik knjiga, Zagreb, 2016.

O Miri Gavranu suvišno je trošiti riječi, iako ga još uvijek prevladavajuća struja u hrvatskoj književnosti prešućuje kolikogod to može. To su oni kojima miriše jugoslavenstvo, internacionalizam, bezboštvo. No, sve će se promijeniti jednoga dana.

Poput Gavrana zanemaruje se i tema koju on obrađuje u ovom svom najnovijem romanu. Velika glad u Hercegovini u Prvom svjetskom ratu i ličnost fra Didaka Buntića. Povezani su u klupko koje je nemoguće razmrsiti. Možemo se samo diviti onima koji su u to vrijeme pružili svoju ruku da hrvatski narod na tom prelijepom dijelu kugle zemaljske jednostavno ne strada.

Opširnije...

»KASARNA«

Print Friendly, PDF & Email

Esad Jogić, Drinske mučenice, Naklada Đuretić, Zagreb, 2015.

O Drinskim mučenicama naizgled se sve zna. Jedino se malo zna o onima koji su ih zapravo ubili. Kaže se neprijatelj i to bi trebalo biti to. A nije! Jogić bez dlake na jeziku uz ostalo iznosi i povijesne činjenice te jasno kaže na koga spada krivica, na četnike.

Ipak, ovo djelo ne bi trebalo doživljavati kao životopis Drinskih mučenica. Njemu je poglavito cilj istražiti zlo koje se obrušilo na ove časne sestre, ali i na puk istočne Bosne koji se u to doba nerijetko priznavao Hrvatima. Krv je tekla rijekom Drinom. Posijano je sjeme razdora koje se teško iskorjenjuje.

Opširnije...

DAJ POSLUŠAJ

Print Friendly, PDF & Email

Vlasta Morović, Priča božićnih kolača, Naklada Biakova, Zagreb, 2015.

Tuđina. Pred sobom imaš djecu hrvatskih korijena. Trebaš im i želiš prenijeti božićni ugođaj, onaj hrvatski. Kako?

Nalazeći se pred ovom dvojbom Vlasta je Morović odlučila baciti se na pisanje. I tako je nastala ova slikovnica uz likovne priloge njezina oca, akademskog slikara, Izaka Morovića. Zadovoljna su, vjerujem, ne samo djeca u Berlinu, kojima je slikovnica posvećena, nego i druga.

Opširnije...

Osobno