NA BRANIKU

Print Friendly, PDF & Email

Ante Nadomir Tadić Šutra, Luč Hrvata, Kninski muzej, Knin, 2014.

Ima ona pjesma iz Domovinskog rata koja kaže: »Kreni gardo!«. A ima i odgovor: »Kreni ti«. I što sad? Ante Nadomir Tadić Šutra je znao. Krenuo je na bojišnicu. Tamo devedesetih godina prošloga stoljeća kad je sve bilo neizvjesno. Postupi kako misliš da je najbolje i poslije ćeš to biti ti, mogli bismo zaključiti.

Nisu svi odgovorili kao Tadić Šutra. Jedni su nastavili vikati »Kreni gardo« držeći se čvrsto zavjetrine, drugi su odmahnuli rukom i dali petama vjetra. Pa su se kasnije znali čak i vratiti. Pjesnik ih opisuje u pjesmi »E, moj rodijače«. Protratili su zlatnu priliku za dokazati se kao čovjek. Zbog toga dotična pjesma na kraju kaže: »A ti rodijače,/ žalosna ti mati,/ priko stare klače,/ u svoj mir se vrati –// daleko od rata,/ bomba i granata;/ i ti i tvoj tata –/ daleko od Hrvata.« Sve očito jasno, kao što je i drugo u knjizi jasno.

Opširnije...

S NARODOM

Print Friendly, PDF & Email

Dubravko Jelčić, Nasilje žalosnih uspomena, Naklada Pavičić, Zagreb, 2012.

Nekada nam se čini najlakše i najbolje sve zaboraviti, ali što smo time dobili? Zbog čega mislimo samo na muku, a ne mislimo na te iste trenutke u smislu pobjede? Dubravko Jelčić na ovaj način iznosi pred nas svoje krhotine sjećanja.

Ponajprije je tu vrijeme slavne »Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnoga jezika«. Dotle se govorilo o hrvatsko-srpskom ili obratno, odnosno o zapadnoj varijanti. Tko je progovorio drukčije gubio je ne samo radno mjesto nego bio određen i za tamnicu. Komunistička partija je revno čuvala svoj pogled na nas. Jelčić spominje i desetodnevnu turneju Društva književnika Hrvatske po Slavoniji. Vjerojatno se toga ne sjećamo, ali kada pročitamo doneseno vidimo da je bila važna, da je propitivala stanje duha poslije Deklaracije. A onda Hrvatsko proljeće u Slavoniji.

Opširnije...

STVARI STOJE OVAKO

Print Friendly, PDF & Email

Mate Kovačević, Sudbina hercegbosanskih Hrvata, HKZ-Hrvatsko slovo, Zagreb, 2014.

O suvremenoj povijesti Herceg Bosne, BiH, objavljeno je ne samo mnoštvo članaka i emisija, nego i knjiga. Ipak, između svih njih usudio bih se reći da se izdvaja ova Kovačevićeva knjiga. Pisana stručno i analitički, iako za tako što u prilično nezahvalnom obliku novinske kolumne, sami problem dotiče do u srž. Daleko je to od praznog naklapanja međunarodnih političara, a onda i od dobrog dijela onih iz Herceg Bosne, BiH. Ne smijemo se samo prepasti obimnosti knjige i šume podataka. Nije se prepao ni autor. Sve je ispisao u relativno kratkom roku, 2006. - 2010., ponajvećma u Hrvatskom slovu.

Dok ispisuje svoja zapažanja o državi Hrvata s onu stranu granice, Kovačević nimalo ne djeluje pesimistično. Dapače. Jasno uočava problem, iz toga izvlači zaključak i nuka nas prihvatiti se posla. Zacijelo je to odlika rasnih političkih komentatora. Unatoč tomu razvikani mediji u hrvatskom narodu ne zovu njega za komentatora određenih gibanja, nego neke druge, neke kojima domoljublje nije u srcu, neke koji zbog toga ne znaju geostrateški i politički pravilno misliti.

Opširnije...

TEMELJI

Print Friendly, PDF & Email

Ivica Šarac, Kultura selektivnoga sjećanja, Crkva na kamenu, Mostar, 2012.

O događajima za vrijeme Drugog svjetskog rata na ozemlju Hercegovine ispisano je do sada mnoštvo knjiga. Kroz dugih, mračnih 45 godina revno su to činili komunisti. I dotakli su se svakog stvarnog i nestvarnog zločina kojeg su Hrvati učinili, odnosno koji im je pripisan. Postupilo se tako i prema Nijemcima i prema Talijanima. O svima drugima puno je bilo manje riječi ili ih nije nikako bilo. Nakon Domovinskog rata Hrvati pokušavaju nadoknaditi izgubljeno. Ali ima tu još puno posla. Sad se pojavljuje knjiga s naslovom Kultura selektivnog sjećanja i podnaslovom Hrvati Hercegovine i Nezavisna Država Hrvatska. Hajde, podnaslov bi trebao biti jasan. No, što je s naslovom? Tko to gaji selektivno sjećanje? I prema kome ili prema čemu?

Opširnije...

Osobno