Print Friendly, PDF & Email

Travanj u našoj domovini svugdje lijepo miriše. Posebno, čini mi se, ovdje na Širokom Brijegu. Miješa se simbol i priroda. Osjećaš se povlašten jer tu možeš biti, poput Židova u Jeruzalemu.

S pristiglim pjesnicima stižu i oni iz naše Boke. Baš mi je drago. Veseli me kada se okupljamo kao narod, kada osjećamo da smo međusobno braća i sestre bez obzira na sve granice i graničare. Predmnijevam, bit će ovo zanimljivo vrijeme.

Kako bi to bilo da se goste ne uvede u srž simbola na Širokom Brijegu. A njih je tu tako puno. Onih davnih godina, 1846., stade se na brijegu iznad rijeka Ugrovače i Lištice uzdizati crkva i samostan posvećeni Uznesenju BDM. Puk i franjevci postaše jedno. Gradili su škole, ceste, vodovod... jer za turskoga vremena nije bilo dopušteno nešto takvo. Zače se tako i grad u podnožju brijega. Onda dođoše jugokomunisti, nesretne 1945. Popališe, razrušiše, franjevce ubiše i zapališe u ratnom skloništu. Poče tako i mučenička povijest Širokoga Brijega. A narod je neprestano hrlio na taj grad na gori, kako tada tako i danas. Unosili smo se u sve to i zaključivali u sebi da uvijek moramo glavu držati nauzgor. Nevolje su prolazne, a naše ponašanje ostaje vječno zapisano na nebesima.

Posjetili smo i ranokršćansku baziliku u Mokrom iz V. st. Davno zaista započe naša povijest na ovim prostorima, najprije kao kršćana a onda kao naroda. Uzalud Turci, uzalud jugokomunisti, ostali smo svoji. Nakon posjeta bazilici krenusmo u Turčinoviće. Tamo je rođen fra Janko Bubalo, fra Jakov Bubalo, č. s. Ancila Bubalo... Osobe od pera, a gdje su samo drugi. Hrvatstvo je ovdje uvijek disalo punim plućima.

Na izvorištu Lištice napojili smo, pak, dušu ljepotom krajolika. Bog nas je zaista volio kada nam je darovao nešto takvo. S tim mislima u glavi nastavljali smo s drugim predviđenim programom.

Razmjenjivali smo tih dana iskustva, govorili o namislima. Treba učvršćivati ovo naše zajedništvo, ne dati se smesti. A vrijeme je polako curilo prema rastanku i odlasku u neke druge naše krajeve.

Miljenko Stojić

Ljubo Krmek – Stjepan Šešelj (uredili), II. međudržavni susret hrvatske književnosti, Južnohrvatski ogranak DHK, Ston, 2019., str. 65.

Osobno