Slunj, 19. listopada 2010. (Miljenko Stojić / Dragan Hazler)
Neki pojedinačni slučajevi četniko-partizanskih zločina
Sve prognaničke obitelji iz Primišlja nastradale su od četniko-partizana
U kući učiteljica Cindrić razgovaralo se je s pjesnicima Nazorom i Goranom i o drugim životnim sadržajima, ali ipak najviše o četničko-partizanskim zvjerstvima, jer je učiteljicama bio cilj, da Nazora i Gorana kroz takove razgovore uvjere u pogrješku njihovih dolazaka k šumskim banditima.
Jelena Cindrić je govorila o stradanjima Hrvata, prognanika iz Primišlja, u Slunju. Tako su četniko-partizani ubili 10-ogodišnjeg Matu Pavlešića (Ivanovog) kao pastira, jer se je opirao pljačkanju svog stada. Njegovog oca Ivana Pavlešića, sina Mikinoga, su nakon mučenja ubili po presudi »Narodnog suda«. Ivanov brat Mate ubijen je u Srebrenici kao hrvatski vojnik, a brata Nikolu Pavlešića, oca sedmero djece, su natjerali četniko-partizani da skače u smrt s visoke stijene. U sličnu smrt natjerali su četniko-partizani Ivana Pavlešića Dragicinog. Strijeljali su presudom »Narodnog suda« Matu Rigljana, oca šestero djece. Ivan Vuković, prognanik iz Primišlja, je umro od posljedica četničko-partizanskog mučenja, a Dragan Vuković, sin Nikole Vukovića iz Primišlja, je netragom nestao.
O ovima i drugim četničko-partizanskim zvjerstvima svakodnevno su učiteljice Cindrić govorile Vladimiru Nazoru i Ivanu Goranu Kovačiću.
Uvjeren sam da je Ivan Goran Kovačić inspiriran za svoju poemu »Jama« u četničko-partizanskome klanju u Slunju, napose na klanju oko 500 ranjenika. Ti ranjenici većinom su bili slunjsko-hercegovačka mladež.
Na ovu inspiraciju za poemu »Jama« ukazuje mi Goranovo bilježenje podataka učiteljice Jelene Cindrić i ono što sam naprijed naveo o njegovom nezadovoljstvu, šutljivosti i jednom jedinom pitanju: »Jesi li ti to klanje ranjenika zaista vidio?«
Ostatak 6. nastavka pročitajte na stranicama portala hrsvijet.net ili u pdf-u.
Vezano: 1. dio; 2. dio; 3. dio; 4. dio; 5. dio
Nastavlja se
