SUVREMENA MUDROST

Print Friendly, PDF & Email

Zdravko Kordić (priredio), Hrvatske marijanske pjesme, Gral – Gral Široki, Široki Brijeg – Zagreb, 2006.

Ovo naše vrijeme koje nazivamo suvremenim na žalost će ostati upamćeno i po sljedećoj rečenici: »Bog je mrtav«. Pripisuju to jednome čovjeku, Nietscheu, ali ima ih još koji su tako mislili i govorili. S druge strane neprestano su postojali oni koji su govorili da je Bog živ. Nije ih uspio pokolebati ni marksizam u svim svojim inačicama počevši od boljševizma, komunizma, nacionalsocijalizma, fašizma..., kao ni njihova braća kolonijalizam, globalizacija... Uvijek je, dakle, bilo takvih koji se nisu bojali gledati pokraj zdravih očiju.

Knjiga o kojoj govorimo upravo je krik, molitva, mudra misao upućena u spomenuti svijet. Bez namjere da bilo koga prosuđuje i napada svjedoči o povjerenju ljudi prema onoj koju nazivaju Gospa, Blažena Djevica Marija, danas Kraljica mira. U trenucima životne ugroženosti, kao i u trenucima velike radosti, nisu se sjećali dokonih salonskih filozofa i filozofčića, već one koja je dubinom bića vjerovala svome Stvoritelju, na svijet rodila Boga, iskusila što to znači kada ti ubiju pravedna sina i kako izgleda samoća. Činili su to jednako u Srednjem vijeku kao i danas kada smo okruženi mnogim tehničkim dostignućima i znanstvenim postignućima. U svakom vremenu, naime, čovjek je samo čovjek i ništa više bez obzira na znanje, bogatstvo, moć.

Opširnije...

OTISKIVANJE

Print Friendly, PDF & Email

Darko Juka, Usud tišine, Gral, Široki Brijeg, 2005.

Teško je ploviti. Dobro to znaju mornari sa širokih mora, ali unatoč tome i nadalje plove. Znaju to i pjesnici, samo je njihova plovidba nešto drugačijim valovima. No, i ona je zahtjevna i traži usredotočenje. Kako se u svemu tomu snalazi pjesnik i novinar Darko Juka?

Napisao je još jednu zbirku pjesama. Zbirka »Sjetni tragovi« izišla je, naime, 2003. u vlastitoj nakladi. Nije promijenio smjer svoje plovidbe, jedino je ona postala žešćom i prepoznatljivijom. Promatra svijet oko sebe i traži odgovore na razna iskrsla pitanja. A taj svijet nije jednoznačan, lako shvatljiv. Juka mu se ne predaje bespomoćno. Kuša ga pripitomiti, učiniti svojim. Naravno da to nije lako, da se u čovjekovu dušu zbog svega viđenog i proživljenog zna uvući sjeta i pitanje kamo sada. U Jukinom pjesništvu oni se neprestano vraćaju. On se neprestano trza i tako nastaje pjesma za pjesmom. Svakako je to jedan od razloga zbog čega svoje pjesme označava mjestom i nadnevkom nastajanja. Doživljava ih kao svoj osobni, lirski dnevnik. Hoće li tako činiti i u budućnosti, vidjet ćemo. Književna plovidba ima svoje zakone i zahtijeva da se ponekada nečega i odreknemo, odnosno da krenemo utabanijim putom. Svakako nije ovo govor da Juka prestane biti osoban, tada ne bi bilo ni pjesme, nego samo razmišljanje o tomu da u onomu što se naziva književnost postoji ne samo pisac, već i čitatelj.

Opširnije...

PRIČA O BLIZINI

Print Friendly, PDF & Email

Ivan Aralica, Sunce, Verbum, Split, 2006.

Iako je svako književno djelo u stvari razotkrivanje nekoga ili nečega Sebastijanove priče Ivana Aralice bile su to u naglašenijoj mjeri. K tomu trebalo je rabiti ključ za njihovo otključavanje. S istom rabotom nastavlja i u novom djelu, romanu Sunce, s tom razlikom što sada razotkriva sebe samoga i ne pretpostavlja nikakav ključ. Dovoljno je u sebi imati potrebnu mjeru ljudskosti i sve će biti jasno. A imaju li je baš svi?

Čitamo da su u povodu ovoga romana Aralici prigovorili da piše kao što pjevaju Thompson i Škoro, da je temom i stilom izvan tokova moderne književnosti... Bilo bi toga puno više, ali poučeni ranijim srazom s njim, naročito nakon prvog romana iz Sebastijanovih priča, nemaju smjelosti javno ga napadati. Radije ga ogovaraju i javno pitaju »A tko je taj Aralica«?! Takvi, naime, izjavljuju i da ih ne zanima jedan Marko Marulić, druga su ovo vremena, rekoše. Danas sve ima cijenu, još je jedna njihova misao. Mogli bismo se s njom složiti i priupitati a koja je njihova cijena?

Opširnije...

PROPITKIVANJE

Print Friendly, PDF & Email

Petar Milić Periša,  Stoljeća čekanja, K. Krešimir, Zagreb – Mostar, 2005.

Struji hrvatskog pjesništva, još uvijek bez imena, nastaloj u i poslije Domovinskog rata punim plućima zacijelo pripada i Petar Milić. To je nova hrvatska samosvijest, pokušaj dostojanstveno stati uz bok drugih, uz bok događanja oko nas. Nije lagano, jedni nas još nisu prepoznali, drugi nastoje spriječiti ostvarivanje našega prava po svim poveljama UN i drugih vodećih ustanova. Prijatelji nas primaju otvorenih ruku i žele da naš hod prema našem mjestu što prije završi. Ustrajemo li u svojim naporima jednoga će dana ova naša književnost biti, ako ne veliki doprinos, onda barem velika zanimljivost u europskoj književnosti. Vodili smo nametnuti nam rat i u njemu pobijedili unatoč nesmiljenim otporima raznoraznih sila. Budućnost pripada onome tko joj se bude najviše radovao.

Opširnije...

Osobno