MILJENKO STOJIĆ KAO KNJIŽEVNI KRITIČAR

Print Friendly, PDF & Email

Miljenko Stojić, Riječ po riječ, DHK HB, FRAM-ZIRAL, Dan, Mostar – Zagreb, 2007.

Piše: Đuro Vidmarović

Fra Miljenko Stojić istaknuti je predstavnik hrvatskog umjetničkog i intelektualnog milieua u Bosni i Hercegovini. Ovaj samozatajni sljedbenik sv. Franje Asiškog rođen je 1960. u Dragićini kod Međugorja. Filozofiju i teologiju studirao je u Sarajevu, Zagrebu i Jeruzalemu, a poslijediplomske studije u Rimu, stekavši enciklopedijsko obrazovanje. Zasluge je stekao kao književnik koji se ogledao u više literarnih rodova, kao pjesnik, pisac kratkih priča, romanopisac, pisac za djecu, književni kritičar, prevoditelj... Možda je najpoznatiji kao pjesnik. Do sada je objavio 8 knjiga poezije, a 2000. zagrebačka izdavačka kuća »Naklada Jurčić« izdala mu je izabrane pjesme pod naslovom »Prijatelji«.

Želimo skrenuti pozornost naših čitatelja na Stojićev književno-kritičarski rad. U bosansko-hercegovačkim prilikama i neprilikama djelovati kao književnik nije lagano. Biti književni kritičar još je teže. A bez stručnog, objektivnog i dobronamjernog vrjednovanja književnog stvaralaštva, to će stvaralaštvo doživjeti nazadak. U tom je kontekstu Stojićevo praćenje književne produkcije vrlo važno. Do sada je objavio četiri knjige, kako sam kaže, »ogleda«: Ta vremena (1995.); Paljenje svijeće (1998.); Raspretavanje vatre (2001.) i Rijeka (2002.).

Opširnije...

U SKITNJAMA SLUTNJE

Print Friendly, PDF & Email

Miroslav S. Mađer, Daleki vlak, DHK, Zagreb, 2008.

Čovjek s osamdeset godina na leđima. To je Miroslav S. Mađer, pjesnik iz ove knjige. Potrebno je to naglasiti, jer duh mu je kao u pedesetogodišnjaka. Zaigran, stvaralački, odan skitnjama.

Zbirka nije uobičajeno podijeljena u cikluse, pjesme se nižu jedna za drugom kao vagoni u vlaku. A taj vlak ide, ne zaustavlja se, »Negdje juri samo s pticama i zvijezdama« (Daleki vlak). Ovom pjesmom s kraja zbirke uistinu su protkani svi drugi stihovi u knjizi. To počinje upitom »Zar sam kao taj stari hram / kao sa svim drugim što je / u vjeri života?« (Stari hram). Iako se nastavlja pitati govoreći »I zašto sam u tom hramu / sam / kao prosjak kraj truloga plota«, nema u njegovim pjesmama crnine kao što bi se dalo naslutiti. One se pitaju o još mnogočemu, ali općenito gledajući ostavljaju u čitatelju dojam nade.

Opširnije...

NESLOMLJIVI

Print Friendly, PDF & Email

Vladimir Horvat, Kardinal Alojzije Stepinac, mučenik za ljudska prava, Meridijani, Zagreb – Samobor – Krašić, 2008.

Tih godina sve je izgledalo crno. Komunizam je ranio mnoge hrvatske obitelji, ubio im očeve, majke, sinove, kćeri, bake, djedove... K tomu bezdušno se okomio i na Crkvu i domoljublje. Čovjek je bio stalno u napasti svinuti kralježnicu i popustiti tom čudovištu. Međutim, zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac nije mislio tako. Crkva mu se odužila kardinalskom čašću i palmom mučeništva. Postao je i blaženikom, a uskoro će nadamo se i svecem.

Nije ovo sadržaj Horvatove knjige, ovo su misli koje ostaju nakon njezina čitanja, a možemo reći i okvir za njezino čitanje. Bilo je teško, ali se uspjelo.

Opširnije...

JEST, ALI

Print Friendly, PDF & Email

Vladimir Mrkoci – Vladimir Horvat, Ogoljela laž logora Jasenovac, Naklada E. Čić, Zagreb, 2008.

O logoru Jasenovac mnogo smo čuli. Međutim, je li istina baš onakva kako se tvrdi i želi da se vjeruje ili je ponešto drukčija? Dvojac Mrkoci – Horvat ne boji se krenuti tim putem i ponuditi nam nove poglede.

Iako naslov knjige može zavesti u bludnju, pisci ne dovode pod znak pitanja postojanje logora Jasenovac. On je bio ustrojen i to je polazišna točka. Međutim, dolaskom komunista na vlast poprimio je čudovišne razmjere, tako da je istina ostala negdje duboko skrivena. Postojali su dokumenti o njegovu ustrojstvu i djelovanju, pojavljivali su se u određenim prilikama, ali doći do njih i nepristrano ih istraživati do sada je bilo nemoguće. Očito nekome nije do toga da izroni prava istina već da stvorena slika ostane jedina, pa ako može neka poprimi i još žešće boje.

Opširnije...

Osobno