ZAJEDNO

Print Friendly, PDF & Email
Toga nedjeljnog dopodneva motrio sam pristizanje vjernika u selo Lug, u tomislavgradskoj općini. Obilježavanje je 70. obljetnice nacionalsocijalističkog pogubljenja žitelja ovog sela te sela Kuka i Letke. Njih 83. Nikoga nisu štedjeli, čak ni bebe, kamo li starce. Zatvorili su ih u štalu, pucali na njih da ih pobiju, nakon toga zapalili štalu. Svakoga onoga tko bi uspio pobjeći vani je čekao naboj. Sada smo svi zajedno kraj te štale. Čovjeku prolaze trnci tijelom. Ovdje je zlo pokušalo nadvladati dobro. Od štale su ostali samo dijelovi zidova, nacionalsocijalisti su izgubili bitku, pobijeni su ostali u srcima svoga puka. Život ide dalje. Pri spomenu imena pobijenih mnogi među nazočnima puštaju suzu. Očito se govori o nekome njihovom, drugi su tako ozbiljni. Svijeće gore, vjetar se igra njihovim plamenom. Na okupu smo da bismo se molili za duše žrtava, ali i za njihove ubojice.

Opširnije...

DOTEMATIZIRANJE DRUŠTVENIH POJAVA

Print Friendly, PDF & Email

Miljenko Stojić, Halo, ovdje Herceg Bosna, Naklada Bošković – HRsvijet – Gral, Split – München – Široki Brijeg, 2012.

Piše: Antun Lučić

Većina razmatranja i esejistički ostvaraji zahvaćaju pa i ulaze u strukturu životnih pitanja koja su, motreći iz povijesnoga kuta, znatno upleli usudi ljudi i kojima preostaje množiti ili dijeliti stvarnost s nadom. U trpećoj domaji i nepopustljivu kamenjaru ili ledini odrastanja kolumne iz prve ruke, unekoliko i iz rukava, a onda i iz drugoga zahvata, kroz ukoričenu knjigu – iznose načine mislećega i emocionalnog preživljavanja, bilo afirmativnih ili traumatičnih, a ovih potonjih je čini se uvijek više spram onih vedrih.

Ranije troknjižje ogleda fra Miljenka Stojića (Dragićina kod Međugorja, 1960.) čine književna razmatranja Ta vremena (1995.), Paljenje svijeće (1998.) i Raspretavanje vatre (2001.). Dalji porast interesa za rukopise u obliku ogleda, a koji imaju u sebi i raspravljačko, osvrtno ili esejističko, iskazuje 2007. godine, kada objavljuje knjigu Riječ po riječ podnaslovivši je književni ogledi. Poslije toga, nakon četiri godine, danjsko je svjetlo ugledalo njegovo djelo S druge strane, čiji podnaslov sabiru riječi (p)ogledi iz suvremenosti.

Opširnije...

PROMIŠLJANJA O SUVREMENOSTI

Print Friendly, PDF & Email

Miljenko Stojić, S druge strane, Naklada K. Krešimir – Matica hrvatska, Zagreb – Čitluk, 2011.

Piše: Branko Pilaš

»Prvi susret s naslovom - S druge strane - nedvojbeno nas navodi na pitanje s druge strane čega? No, podnaslov - (p)ogledi iz suvremenosti - daje odgovor. A s te druge strane naše suvremenosti zastrte različitim zastorima ima svega. I to je razlog da pođemo tragom tih pogleda čitajući ovu knjigu.«

Hrvatski književnik, novinar i svećenik podario nam je knjigu »S druge strane«. Urednik knjige je Krešimir Šego, koji je i autor navedenog uvodnoga teksta. Sve u knjizi napisano objavljeno je u »Glasniku mira« u vremenu od 2007. do 2010. godine.

Opširnije...

ČITANJE MISLI U DOKAZIMA ISTRAŽNOG POSTUPKA

Print Friendly, PDF & Email

Miljenko Stojić, Halo, ovdje Herceg Bosna, Naklada Bošković – HRsvijet – Gral, Split – München – Široki Brijeg, 2012.

Piše: Fabijan Lovrić

Miljenko Stojić, suvremeni hrvatski književnik, o čijem djelu se govorilo i na književnoj manifestaciji posvećenoj njegovom stvaralaštvu, što je obljetnica 25. godina svećeničkog i književnoga rada, a na toj manifestaciji nazvanoj »Susreti pod hrastom«, govorili su: prof. dr. sc. Šimun Musa, Marina Kljajo-Radić, dr. sc. Zdravko Kordić, Ivan Zlopaša i Krešimir Šego.

Na skupu je o tematskom obzoru fra Miljenka Stojića govorila Marina Kljajo-Radić, predsjednica Društva hrvatskih književnika Herceg Bosne, koja je uz ostalo kazala: »Zbiljska događanja i svijet u kojem jesmo, umjetnički oblikovani u pjesništvu Miljenka Stojić, tematska su prevaga ovoga plodnoga pisca. Kroz svoje pjesništvo autor snažno proživljava društvene i povijesne okolnosti i bremenitost vremena u kojem živi hrvatski narod... Tematski obzor Miljenka Stojića je domoljublje – ljubav prema Hercegovini i Hrvatskoj. Ta je ljubav jača, što je ugroženost pjesnikove domovine veća.«

Opširnije...

Osobno