NAŠA JE ZADAĆA PAMTITI

Print Friendly, PDF & Email

M. Džolan – R. Jolić (priredili), Rama u Drugom svjetskom ratu i poraću, Franjevački samostan Rama-Šćit i dr., Rama-Šćit, 2021.

Za Ramu kažu da je na razmeđu između BOSNE I Hercegovine. Ali isto tako je i na razvođu južno u jadranski sliv i sjeverno u crnomorski. Unatoč tim odrednicama uvijek je bila svoja i odupirala se nesklonim povijesnim vjetrovima. Za istaknuti je svakako godinu 1687. Zbog Turaka tada iz Rame prema Cetinskoj krajini odlazi velik broj ramskog puka, a s njima i slika koja se danas štuje kao Čudotvorna slika Gospe Sinjske. Nije im bio sklon ni kraj 1917. te početak 1918. Ramom hara španjolska gripa, a oni spašavaju svoju djecu tako što ih šalju u Hrvatsku. No, u zajedničku svijest Ramljacima se najdublje usjekla 1942. godina. U proljeće u Ramu upadaju vukovski četnici i padaju prve žrtve na Zahumu. Krvavi posao nastavljaju partizani toga ljeta. Njih ponovno slijede četnici u listopadu, ali sada puno krvavije. Kao pripadnike tzv. Antikomunističke dobrovoljačke milicije u Ramu ih dovode Talijani. Nakon njihova odlaska iza njih ostaje mrtvo oko tisuću civila.

Opširnije...

ZNAO JE

Print Friendly, PDF & Email

Vendelin Vasilj, Dekonstrukcija komunizma, Glas Koncila, Zagreb, 2020.

O komunizmu je napisano puno djela, ali se usuđujem reći da ga nitko nije tako temeljito protresao kao fra Vendelin Vasilj. Učinio je to svojom doktorskom radnjom 1936. u Parizu. Kasnije ju izdaje u 3 knjige: »Filozofija komunizma« (1944.), »Komunizam i vjera« (1950.), dok je pripremljena knjiga za tiskanje u Hrvatskoj franjevačkoj tiskari u Mostaru pod naslovom »Komunizam i obitelj« izgubljena dolaskom jugokomunista 1945. Šteta. Sam pisac se u svibnju te godine spašava bijegom iz jugokomunističkog zarobljeništva u Mariboru zahvaljujući s. Tihomiri Božić. Srećom, jer je tu najvjerojatnije zaglavilo barem 5 hercegovačkih franjevaca.

Opširnije...

SVOJIM I TUĐIM STOPAMA

Print Friendly, PDF & Email

Šimun Šito Ćorić, S Bogom je lako, ljudi su problem, FRAM-ZIRAL – HKZ-Hrvatsko slovo, Mostar – Zagreb, 2021.

Hrvatskog je čovjeka nažalost uvijek bilo posvuda. Dokazuje to i ova knjiga. Čak je nekamo stizao i prije drugih, kako svjedoče Croatan Indijanci (str. 405. - 416.), što bi onda poslije neki drugi sebi pripisali.

Slijedi te stope Šimun Šito Ćorić krstareći manje domovinskim, barem u knjizi, a poglavito američkim i kanadskim prostranstvima. Pošao je od svoga životopisa u jednom povijesnom vremenu, da bi mu se tinta razlila u memoare, povijest i putopis. Sve je to skladno pomiješano u ovom zamašnom djelu. Pružio nam je sliku od više vremenskih razdoblja koja bi se, pak, mogla sažeti u jedno: hrvatsku borbu za slobodom. Za njom su žudjeli i mladi i stari, kako u domovini tako i na svim kontinentima.

Opširnije...

NISAM SE UMORIO

Print Friendly, PDF & Email

Vinko Vice Ostojić, Križni put. Sve za Boga i Hrvatsku, Tkanica, Zagreb, 2018.

U ovom trenutku njemu Vinku Ostojiću, piscu ove knjige, teče 97. godina. Dobrog je zdravlja i još boljeg duha. Zbog čega ovo naglašavamo? »Od dvadeset godina koliko je živio u komunističkoj Jugoslaviji Vinko je samo šest godina proveo na slobodi. Progonjen i mučen, zlostavljan i napadan, Vinko je proživio lažna strijeljanja, torture, OZN-aške špijunske podvale, trpio nepravde, izdržavao kazne, truneći godinama po zatvorima bivše države.« (str. 330.) Po ovome trebao je biti slomljen, još jedna u nizu hrvatskih žrtava. Ali nije.

Opširnije...

Osobno