ISJEČAK

Print Friendly, PDF & Email

fra Ante Marić, U godinama gladi, DHK HB – Matica hrvatska, Mostar – Široki Brijeg, 2007.

Hercegovina je u hrvatskom narodu obvijena mnoštvom priča i stavova. Nije lagano odgovoriti zbog čega je to tako, ali je lagano dokazati da je uvijek rađala velikim ličnostima. Spomenimo samo dvije, slične u bitnim obilježjima. Posljednja bosanska Kraljica Katarina Kosača brine se za sirotinju, bori za svoj narod i umire na glasu svetosti. Fra Didak Buntić također se brine za sirotinju, također se bori za svoj narod i također umire na glasu svetosti. Fra Ante Marić znao je sve to prepoznati pa je tiskao dramu Kraljica Katarina Kosača, a sada evo tiska dramu U godinama gladi, dramu u kojoj je glavni lik fra Didak Buntić i njegov napaćeni narod.

Vojske, kraljevstva i carstva prolazili su Humom, odnosno Hercegovinom, ali ona je uvijek ostajala, preživljavala i rađala se iz pepela. Možda je to odgovor na prvu rečenicu u ovom tekstu. Narod kojeg su povijesne mijene nanijele na ovo ozemlje tako se uz njega pripio da je poprimio i njegovu narav: nebeski otvorenu i zemaljski tvrdu. Osjećajnost i žilavost smršeni su u jedno klupko i ne daju se tako lagano rastaviti.

Opširnije...

IZA KULISA NJIHOVIH IGARA

Print Friendly, PDF & Email

Josip Jović, Lijepa naša kolonijo, Vlastita naklada, Split, 2006.

Početkom devedesetih godina prošloga stoljeća izgledalo je da je Hrvatska ostavljena na cjedilu. Dopustili su da na nju nasrnu sa svih strana, a oni su samo čekali da posao bude završen. Na njihovu žalost, a našu radost, namisli su im poremećene. Hrvatska je uz pomoć prijatelja pobijedila. Oni su morali izići iz sjene.

Više manje ovako izgleda pozornica koju opisuje Josip Jović u ovom svom publicističkom uradku. Stilom vrsna novinara pokušava odgovoriti na dva pitanja: Tko i kako vlada svijetom (I. dio); Tko i kako vlada Hrvatskom (II. dio). Na kraju je donesen prilog: Autor kao žrtva podaničke politike. Krug je zatvoren: svijet, domovina, pojedinac. Što se tu može učiniti?

Opširnije...

KNEŽEVINA KOJE IMA

Print Friendly, PDF & Email

Ivan Aralica, Runolist, Verbum, Split, 2008.

Kakvoj književnoj vrsti pripada ovaj roman? Jedni će reći da pripada romanu s ključem. Drugi će reći da ga možemo nazvati romanom bajkom. Bilo kako bilo, otključavanje će nam neizostavno biti potrebno. Neke ključeve prepoznat ćemo u svojoj ruci, dok će drugi ostati u posjedu pisca. Tako je htio i tako neka mu bude. Kaže da piše i treći roman s tematikom iz svoga životopisa. Prisjetimo se: prvi je bio roman Sunce. Kod jednih je pobudio divljenje, kod drugih odbacivanje s gnušanjem. Onih srednjih nije bilo tako puno. Aralica, svjestan da je čitan i da ima što reći, nastavlja dalje.

Opširnije...

ISTINOM U LICE

Print Friendly, PDF & Email

Norman G. Finkelstein, Industrija holokausta, Hasanbegović, Zagreb, 2006.

Knjigom treba dodirnuti bitnu stvar i ona će se probiti do čitatelja unatoč upornom stavljanju u zapećak. Dokazalo se to i u ovom slučaju. Finkelsteina su prešutjeli u rodnoj Americi, ali su o njemu govorili diljem svijeta. Tada su ga pokušali diskreditirati, međutim već je bilo kasno.

Autor se dotiče nedodirljive teme: holokausta. Ne, nije on nikakav antisemit ili slično, on je tek Židov koji kritički promišlja što rade određeni pojedinci u njegovu narodu. Roditelji su mu i mnogi iz obitelji prošli nacističke logore, a mnogi se od tamo nisu vratili. Na njihovoj muci neki danas, ili bolje rečeno u posljednje vrijeme, masno zarađuju.

Opširnije...

Osobno