POGLED U TMINU

Print Friendly, PDF & Email

John Laughland, Zatrovani izvor. Nedemokratski korijeni europske ideje, Slovo M, Zagreb, 2005.

»Ulazak u Europu nema alternative«, tako glasi uobičajeni stav naših političara. Pritom se ne trude objasniti što nas tamo čeka i zbog čega bismo tamo trebali ući. Ova knjiga Johna Laughlanda, uz ostalo, neizravno objašnjava i takvo njihovo ponašanje. U dnu europske ideje on vidi nedemokratske korijene. Na udaru su posebno malobrojni narodi. Njih europski birokratski stroj melje bez bilo kakve milosti.

Europsko ujedinjenje nema političku, nego gospodarsku pozadinu. Oni koji ga provode poput marksista vjeruju da strukture države ovise o strukturama gospodarstva. Propovijedaju da je došlo vrijeme odumiranja nacionalnih država i vladavine ljudskih prava koje će provoditi nadnacionalna tijela. Težnja za suverenošću jest nacionalizam, a on vodi u ratove. Svijet je međusobno povezan te je globalizacija proširenje načela koja nadahnjuju Europsku uniju na čitav svijet. Ovakav slijed sanjali su Lenjin i Trocki još 1917.

Opširnije...

SLIKA ZAVIČAJA

Print Friendly, PDF & Email

Zvonko Dragić, Gorka vremena hrvatskog naroda Konjica, Klisa, Župe i Bjelimića, Hrvatska kulturna zajednica u FBiH (etc.), Mostar, 2006.

Ratni događaji prohujali su BiH. Mnoge su krajeve zavili u crno. No, život ide dalje. Preživjeli svjedoče o onome što se dogodilo. Čini to i Zvonko Dragić. Kako sam svjedoči i kako se može vidjeti iz priloženog, građu za ovu svoju knjigu skupljao je ustrajno i strpljivo.

Ne dotiče se Dragić samo Domovinskog rata. Govori on i o II. svj. ratu i raznim drugim hrvatskim stradanjima kroz povijest konjičke općine. Ona je njegov zavičaj i on ga slika bojama punim ljubavi i odgovornosti. Ipak, uvijek je nastojao zadržati znanstvenu ozbiljnost i jasnoću.

Opširnije...

NARODNI NEPRIJATELJ

Print Friendly, PDF & Email

Michael D. O'Brien, Dnevnik nevolje, Verbum, Split, 2005.

Junak ovog O'Brienovog romana, Nathaniel, živi u tzv. demokratskom društvu. Žena je otišla od njega i odvela sina, dok je on ostao s drugim sinom i kćeri. Kuša ih odgajati u skladu sa svojim slobodarskim uvjerenjem i stavom da barem nekoliko puta godišnje treba otići u crkvu. Uređuje svoj časopis kritizirajući društvo oko sebe za koje misli da ne ide pravim smjerom. Teško mu je shvatiti ogorčene napade onih koji razmišljaju drukčije. Ta živi se u slobodi i zbog čega bi čovjek morao vjerovati svemu onome što vlast kaže, zbog čega ne bi pokušao misliti svojom glavom?! Da nešto počinje ići po zlu, shvaća kada ga globe za »govor mržnje« u časopisu, a on je govorio o običnim, svakodnevnim temama. Budući da je nastavio istim putem, netko mu provaljuje u tiskaru i uništava strojeve. Ubrzo ga telefonom naziva poznanik iz djetinjstva i priopćuje mu da mora bježati. Na visokom je mjestu odlučeno da »nestane« iz društva.

Opširnije...

PREMA KORIJENIMA

Print Friendly, PDF & Email

Vjekoslav Boban, Postmodernistički štionik, Dan, Zagreb, 2005.

Samo samosvjesni ne dopuštaju da im netko odredi njihov put. Jedan je od takvih Vjekoslav Boban.

Ovu svoju knjigu pisao je desetak godina, drukčije od mnogih ostalih pristupa književnom stvaralaštvu. U proslovu se ne stidi priznati da mu je javno objelodanjivanje takvog stava omogućio Domovinski rat. Drznuo se pojam »postmodernizam« shvatiti ne kao puki »postavangardizam«, već uistinu time što on sam kaže: dolazi poslije modernizma. A taj modernizam razlomio je sve oko sebe. Boban je svjestan da se ponovno vraćaju vremena gradnje, vremena vrijednosti i promišljena hoda naprijed.

Opširnije...

Osobno