KNJIŽEVNOŠĆU, TAMO I OVAMO

Detalji

Kategorija: Osvrti (Književnost)

Objavljeno: Srijeda, 25 Studeni 2020 16:06

Hitova: 2224

Antun Česko, Studije i eseji, Durieux, Zagreb, 2020.

Nestaše uglavnom s pozornice javni mediji pa za književnu kritiku kao da nitko ne mari. Važno je samo gospodarstvo, šport, politika, moda, zdravlje... Jednostavno ono što se odnosi na naše tijelo. Duh je nepotreban.

Antun Česko misli posve drukčije. Rano ga je privukla enigmatičnost umjetnosti riječi, kako svjedoči u Zahvali. Otisnuo se u vode teorije književnosti i njezine metodologije. Svoj magistarski i doktorski rad utemeljio je na književnim djelima S. S. Kranjčevića. I to ga je obilježilo do danas. U svemu tomu se vodio stručnošću i otvorenošću prema onostranom. Izbjegao je praznu suvremenost, ali je jasno progovorio današnjem svijetu ovakvom kakav on već jest. Objavljivao je takve svoje radove gdje je mogao ili gdje je za njih uopće bilo mjesta. Odabrano nam je predstavio u ovoj knjizi.

Opširnije...

PUTOVIMA ISTINE

Detalji

Kategorija: Osvrti (Publicistika)

Objavljeno: Srijeda, 04 Studeni 2020 17:00

Hitova: 2327

Rodney Stark, Lažna svjedočanstva, Verbum, Split, 2019.

Trenutno Katoličku Crkvu napadaju sa svih strana. I prišivaju joj razna zla, kako iz sadašnjosti tako i iz prošlosti. No, pomoć joj zna stići i s neočekivanih strana. Slučaj je to i s ovom knjigom.

Njezin pisac Rodney Stark uopće nije katolik. Odgojen je kao luteran, a sada je agnostik, kako kaže. Pa zbog čega je napisao ovu knjigu? »Napisao sam je kako bih obranio povijest«. (str. 22.)

Uistinu je tako. Nema kod Starka navijanja ni za jednu stranu. On samo na temelju činjenica dokazuje svoju tezu ili spoznanje, kako hoćemo. U samome tekstu donosi i imena drugih koji su pisali o dotičnoj stvari, odnosno tko je prvi pokrenuo tu priču. Na kraju je redovno i zaključak o rečenome. Na taj način djelo je izuzetno pregledno i bolje utječe na čitatelja.

Opširnije...

TAMO U DNU SRCA

Detalji

Kategorija: Osvrti (Književnost)

Objavljeno: Srijeda, 11 Studeni 2020 17:00

Hitova: 2203

Malkica Dugeč, Krik iz magle, Tkanica, Zagreb, 2020.

Što znači imati domovinu? Je li to tzv. uspjeh u životu ili nadvremenska protega koja nas se uvijek tiče, bez obzira što radili i što bili?

Malkica Dugeč dugi niz godina gazi tuđinskim pločnicima. Još tamo od sedamdesetih godina prošloga stoljeća. Bilo je to vrijeme kada se pojavio tračak hrvatske slobode, koji je ubrzo brutalno ugušen jugokomunističkom čizmom. Zbog toga su mnogi morali preko granice ako su željeli sačuvati svoju glavu i slobodu. Dogodilo se to i Malkici zajedno s njezinim mužem Božom. Ali svoju domovinu, svoju Hrvatsku, nije zaboravila. Neprestano je nosi u svome srcu da se uzajamno griju i krijepe nadom.

Trenutni događaji oko nas su takvi kakvi jesu. U svojim poznim godinama u tuđini Malkica Dugeč ih osjeća kao maglu koja se spustila, ali koja nema zadnju riječ. Treba nam kriknuti, uzdići svoj glas i biti ono što jesmo. Bog nas je stvorio, darovao nam prelijepu zemlju, a na nama je radovati joj se i čuvati je. Izgradit će nas to u prave ljude i prave domoljube.

Opširnije...

DVIJE BAKE

Detalji

Kategorija: Osvrti (Publicistika)

Objavljeno: Srijeda, 28 Listopad 2020 17:00

Hitova: 2239

Michael Palaich, Za Hrvatsku moje bake, CroLibertas Publishers, Chicago, 2019.

Mnogi su zaslužni za trenutnu slobodu hrvatskog naroda, ne samo oni koje uobičajeno poznajemo. Do pojave ove knjige vjerujem da nismo znali da je među njima i Michael Palaich. Možda smo ga samo poznavali kao tvorca filma Bleiburška tragedija izišloga netom prije Domovinskog rata i to je to.

On je Hrvat trećeg naraštaja jedne hrvatske obitelji u Detroitu. Ali samo po ocu, po majci je Irac. Otac mu je potajno boravio i radio u SAD-u, dok je u njegovoj domovini carevao jugokomunizam, pa je vjerojatno to utjecalo na njega da nije pritiskao djecu koji će put uzeti. On je bio i osjećao se Hrvatom, a oni neka odluče što hoće. I tako je Michael Palaich rastao u američkoj kulturi, ali družeći se neprestano s Hrvatima. Volio je njihove zabave, njihove običaje, iako je znao tek poneku hrvatsku riječ. Najveći je dojam na njega u djetinjstvu ostavila njegova baka Hrvatica. Voljela ga je i on je volio nju. Rastao je upijajući njezinu ljubav i slušajući njezin »broken english«.

Opširnije...