- Detalji
-
Kategorija: Kratke priče
-
Objavljeno: Petak, 22 Rujan 2006 15:50
-
Hitova: 1928
Miljenko Stojić, Ne dirajte bijelog labuda, FRAM-ZIRAL – NAKLADA K. Krešimir, Mostar – Zagreb, 2005.
Piše: Rašeljka Duvnjak
»Violina je pukla pred fra Krešimirovim očima kao zrela jabuka...« Tom ekspresivnom slikom počinje prva priča u zbirci poetičnoga i metaforičnoga naslova »Ne dirajte bijelog labuda«; nad violinom kao simbolom ljepote, ljubavi, strasti života izvršeno je nasilje što najavljuje ton cijele zbirke priče. Nasilje nad instrumentom, duhom, čovjekom, slobodom.
Dvadesetpet priča podijeljenih u pet cjelina najmanje je toliko ljudskih sudbina smještenih u vremenski okvir druge polovice dvadesetoga stoljeća, u prošlost i sadašnjost, u Jugoslaviju, Hrvatsko proljeće, i daytonsku BiH. Junaci nam preko autora u neposrednoj formi dijaloga, razgovora, prepričavaju svoje ili tuđe priče, život, sudbinu u kojoj je »živa glava na ramenu« najveći zgoditak.
Opširnije...
- Detalji
-
Kategorija: Kratke priče
-
Objavljeno: Petak, 17 Veljača 2006 15:47
-
Hitova: 1828
Miljenko Stojić, Ne dirajte bijelog labuda, FRAM-ZIRAL – NAKLADA K. Krešimir, Mostar – Zagreb, 2005.
Piše: Zdravko Gavran
Plodni i poduzetni pisac srednjeg naraštaja (r. 1960.) Miljenko Stojić, autor većeg broja objavljenih knjiga, svećenik i istaknuti član Hercegovačke franjevačke provincije, kulturni pregalac i organizator niza pothvata kao što su Informativni centar »Mir« Međugorje i Radiopostaja »Mir« Međugorje, objavio je nedavno i svoju prvu knjigu (kratkih) priča. Ona već u naslovu naznačuje obzor koji je većini od 25 uvrštenih priča zajednički: u »bijelom labudu«, slici iz sna glavnoga lika te priče, umjetnički je transponirana – u metaforu ljudske i nacionalne, svećeničke i redovničke žrtve i otpora – kako povijesna činjenica pokolja širokobrijeških franjevaca od komunističkih partizana 1945., tako i činjeničnost razaranja crkava odnosno udara na Hrvate katolike u ratu i poraću posljednjeg desetljeća prošlog stoljeća u Bosni i Hercegovini. Nad taj lik nadvija se »kompleks krivnje« što ga sada Hrvatima nameću službenici međunarodne zajednice, a koji je u bivšoj državi bio i na vjerskom planu poznat pod, blago rečeno, pojmom (osobne ili obiteljske, vjerske ili političke) »nepodobnosti«.
Opširnije...