POVIST IZ NARODA

Print Friendly, PDF & Email

Renata Dobrić, Sućuraška Golgota, Župa Sv. Jurja mučenika, Kaštel Sućurac, 2013.

Debele, naoko mudro napisane knjige, puno manje pamte od naroda. Jer, njima često ili nije stalo ili svjesno lažu. Narodu je, pak, itekako stalo. Na lijep način dokazuje to i ova Dobrićkina monodrama.

Bila je godina 1968. kada je Savez boraca NOR-a na stari zvonik sućuraške crkve postavio ploču na kojoj je pisalo da su oni koji su poginuli u negdašnjoj crkvi bili žrtve fašističkog terora. Kada danas razmišljamo, možda nisu ni pogriješili. Jedino će nam, ako tako kažemo, nalijepiti etiketu politički nekorektnog govora. Nije to bio nikakav zaseban događaj, nikakva pogrješka. Britanci su sa svojim balkanskim zrakoplovstvom, po naputcima i pomno odabranim ciljevima u režiji domaćih komunističkih obavještajaca, uredno po hrvatskim zemljama gađali i sa zemljom sravnjivali crkve i crkvene objekte. Pamti to i Split, Trogir, Široki Brijeg... Dovoljno je u ruke uzeti knjigu Marice Karakaš Obradov Anglo-američka bombardiranja Hrvatske u Drugom svjetskom ratu. Tamo je sve podrobno opisano i razjašnjeno, prvi put na taj način u hrvatskoj historiografiji. Žalosno, ali istinito. Stanje se još ne popravlja, autoricu malo tko slijedi. Strah je duboko ukorijenjen u srca naših znanstvenika. I krive slike o povijesti nastavljaju dalje živjeti vodeći nas ponovno prema nekom Zapadnom Balkanu, »regionu«...

Opširnije...

SAMO NEKA NA ZALEDINI DUŠA

Print Friendly, PDF & Email

Ljubo Krmek, Drijen, Naklada DHK HB, Mostar, 2013.

Zemlje s jedne i druge strane Neretve uobičajilo se zvati istočne i zapadne. Učini to poglavito komunizam. A nije tako. Sve su one jedno, humska zemlja. Pjesnik i novinar Ljubo Krmek odavno to dokazuje. Ali sada ne ćemo o novinarstvu i koječemu drugom, nego o pjesništvu.

Dok se čita Krmekove pjesme, ima se dojam da se hoda po našem neotkrivenom ozemlju, onom negdašnjem i ovom sadašnjem. On tu pokušava prodrijeti u smisao svoga postojanja na ovom prelijepom kutku kugle zemaljske, ali i u smisao postojanja svoga naroda. Nisu to igre u trendu političkih kretanja, nego otkrivanje te zapretane duše neovisno od toga što se okolo događa. Naravno da to nije lako i da traži čovjekovo samoočitovanje. To sam što jesam. Hrabri su spremni na takav potez, oni drugi zadovoljni su mrvicama s gospodarevog stola.

Opširnije...

O NAMA

Print Friendly, PDF & Email

Stjepan Šešelj (uredio), fra Lucijan Kordić, HKZ-Hrvatsko slovo, Zagreb, 2013.

Kad se u Čitluku održavao 8. neretvanski književni, znanstveni i kulturni susret posvećen fra Lucijanu Kordiću, hrvatskom književniku, franjevcu, svećeniku, emigrantu, žurio sam progovoriti i ja koju o njemu. Nisam stigao. Vozilo sa suprotne strane otjeralo me s ceste, oštri rub izlokanog asfalta probušio gumu i ja ne stigoh. U nekim sličnim okolnostima zaglavio je fra Lucijan Kordić, tamo 1993., kada se taman počeo radovati svojoj Hercegovini po kojoj konačno slobodno hoda. No, takva je ljudska sudbina. Treba je prihvatiti i hrabro ići naprijed.

Opširnije...

VOJNIKOVA PJESMA

Print Friendly, PDF & Email

Anita Martinac, U pogledu, Matica hrvatska, Čitluk, 2012.

Kolikogod mi to htjeli, ipak hrvatski narod još nije došao do svoje slobode. Trenutno se vode mnoge bitke. Ono što je bilo isplivalo na površinu našega društvenoga zbivanja gura se u stranu. Nije dobro, kažu, biti domoljub, dobro je biti internacionalac. Udružujemo se, svijet je jedno veliko selo, novi svjetski poredak samo što nije počeo. Ponetko povjeruje, ponetko ne i život ide dalje. Naravno, pitanje je kakva mu je kakvoća.

Anita Martinac ne robuje mišljenju koje se danas nastoji nametnuti iako ga dobro poznaje. Krenula je svojim putem i putem svoga naroda. A taj put uvelike se razlikuje od samozvanih proroka koji nas neprestano uvjeravaju u neku svijetlu budućnost. Bilo je tako i kroz proteklih 45 komunističkih godina pa tresnusmo glavom o zid. Sve se raspalo, ostalo je samo znaš li tko si i što si.

Opširnije...

Osobno