SAMOSVJESNI

Print Friendly, PDF & Email

Stjepan Bajić (priredio), Hrvatska mlada lirika 2, DHK, Zagreb, 2015.

Početkom 20. st., ili točnije 1914., izišao je u nakladi DHK zbornik Hrvatska mlada lirika. Od tada do danas proživjeli smo Prvi svjetski rat, Prvu Jugoslaviju, Drugi svjetski rat, Drugu Jugoslaviju, velikosrpski napadaj na hrvatske zemlje. U svem tom kolopletu pjesnici su pjevali nastojeći odgovoriti na izazove vremena. Gdje smo, dakle, danas?

Onaj davnašnji prvi pregled mladih pjesnika iznjedrio je i velika imena hrvatske književnosti. Što će učiniti ovodobni, vidjet ćemo. No, zacijelo i jednima i drugima zajednička je nit da ne slijede neku zajedničku nit. Samosvojni su, naslanjajući se pokadšto na ove i one uzore, ali idu svojim stazama koje nam se mogu svidjeti ili ne. Staze ovodobnih donesenih pjesnika imaju ishodište u suvremenom poimanju slobode i mjestu pojedinca u njoj. Važna je njegova ličnost, ostalo je relativno.

Opširnije...

TKO ĆE KOGA

Print Friendly, PDF & Email

Miroslav Akmadža, Katolička Crkva u BiH i komunistički režim, II., Lektira – Hrvatski institut za povijest, Kostrena –Slavonski Brod, 2016.

Jugokomunisti su pri kraju Drugog svjetskog rata i u poraću izuzetno marljivo, između ostaloga, proganjali i ubijali one koji su se priznavali vjernicima. Trajalo je to sve do 1966. kada dolazi do potpisivanja protokola i normalizacije odnosa između SFRJ i Vatikana. Partijsko članstvo ostalo je zbunjeno. No, bila je to povijesna neminovnost. Vatikan je ovim protokolom htio postaviti polaznu točku za uspostavu sličnih odnosa s drugim socijalističkim državama u Europi, a Tito i njegovi htjeli su zadobiti veći ugled u svijetu, posebice na polju mirotvornih napora, kao što je navodno bio pokret nesvrstanih.

Opširnije...

GDJE SMO?

Print Friendly, PDF & Email

Mile Bogović (glavni urednik), Mučeništvo i mučenički tragovi kroz hrvatsku prošlost, Glas Koncila, 2015.

Kada bi nas neki tuđinac slušao sa strane, zaključio bi da smo uistinu imali tešku, mučeničku prošlost. A kada bi to nastojao pronaći negdje zabilježeno i potkrijepljeno činjenicama, ne bi bio tako uvjeren. Što je onda zapravo istina?

Važna je ovo točka razmišljanja utkana u temelje djela pred nama. Za njega je zacijelo najzaslužniji biskup dr. don Mile Bogović. Kao povjesničar znao je što se zapravo događalo i to je nastojao iznijeti na vidjelo. Poslužio se pritom Komisijom HBK i BK BiH za hrvatski martirologij. Najprije su 2012. priredili znanstveni skup Hrvatski mučenici i žrtve iz vremena komunističke vladavine. Ništa logičnije nego da nakon toga zahvate od samoga početka naše samobitnosti. Oba su skupa ispunila svoju svrhu, iako su mediji elite to kroz čitavo ovo vrijeme nastojali prekriti koprenom zaborava.

Opširnije...

UTJELOVJENJE SVOJE DOMOVINE

Print Friendly, PDF & Email

Taras Ševčenko, Izabrane pjesme, Matica hrvatska, Zagreb, 2014.

O domovini su mnogi pjevali. Među njima zacijelo se ističe Taras Ševčenko. No, nisu nam puno o njemu govorili, iako ga je u hrvatsku javnost uveo još August Šenoa. Bojali su se da nas ne zarazi tom nepatvorenom ljubavlju prema svome domu.

Naizgled sve je bilo protiv njega. Rodio se 1816. u siromašnoj glinenoj kućici u obitelji od 6 djece. Uskoro im umiru i otac i majka te se moraju snalaziti. Taras umjesto da ide u školu ide zarađivati i postaje kmet. Međutim, darove koje mu je Bog dao ne odbacuje od sebe. Uspijeva naučiti čitati i pisati te se počinje baviti i slikarstvom što ga je izvuklo iz kmetskog položaja. Ali zbog svoga pisanja zapinje za oko carskoj vlasti te desetak godina provodi po tamnicama. Umire ne navršivši ni 50 godina.

Opširnije...

Osobno