NAŠA PRIČA

Print Friendly, PDF & Email

Benjamin Tolić, Kraj neovisnosti, HKZ-Hrvatsko slovo, Zagreb, 2011.

Jedan od onih kolumnista koje zaista ima smisla čitati jest Benjamin Tolić. Načitan, britka stila i britkih misli, širi naša obzorja. Zavirivši mu u životopis shvaćamo zbog čega je to tako. Kad se prepustimo njegovim kolumnama, shvatit ćemo i zbog čega njegov odnos prema Domovini na ovaj način.

Tekstove u knjizi objavljivao je u Hrvatskom slovu od 29. siječnja 2010. do 17. lipnja 2011. List je to koji ne sanja o kulturi negdje izvan vremena i prostora, a zapravo itekako u nečijoj službi. On kulturu shvaća kao duhovnost svoga naroda s kojim treba biti i u dobru i u zlu. Stoga nije čudno da Tolić u njemu piše.

Opširnije...

KORACI ZBILJNOSTI

Print Friendly, PDF & Email

Mato Nedić, Svjetlosni nedogledi, KLD »Rešetari« - Centar za kulturu, Orašje, 2011.

Prije nego stadoh zapisivati misli o ovoj knjizi pred sobom, pročitah da je navodno već počelo čipiranje ljudi. Uz ostalo neki iz sjene moći će pratiti gdje se u kojem trenutku nalaziš. Svedoše, dakle, čovjeka na kućnog ljubimca. A prije toga na to su nas pripremali gomilom ispraznog štiva. Potpuno različito od onoga što piše Nedić.

Kroz žanr pjesama u prozi pisac nas približava našoj osobnosti, onome što drugi mogu pratiti tek kad mi to oblikujemo i dopustimo. Sve počinje sjećanjima na dane djetinjstva, da bi završilo ushitom ljepoti. Između su misli o snovima, nadi, vjeri, našim mislima, domovini. To su teme ciklusa donesenih u ovoj zanimljivoj zbirci. Trendovski pisci na ovo će odmahnuti rukom. Zaista se s njima slažem, ovako se danas ne piše, ali bih i dodao: to nam određeni nameću. Koliko god naučavali da za umjetnost nije važna umjetnikova duša nego vještina, po iznesenom vidimo da to nije tako. Da Nedić u svojoj duši ima neke druge misli, ne bi pisao ovakve pjesme, a i da oni... Zaključak već znate. Za koju ćemo se stranu opredijeliti, sami moramo odlučiti.

Opširnije...

NAŠE NEBO

Print Friendly, PDF & Email

Bogdan Igor Antonyč, Most iznad vremena, Udruga hrvatskih ukrajinista, Zagreb, 2011.

Pjesnik Bogdan Igor Antonyč rodio se 1909., a umro 1937. Naoko premalo za nešto učiniti. Ipak, postao je jedan od najvećih ukrajinskih pjesnika. Sovjeti ga nisu voljeli kao ni njegovu dragu Ukrajinu. Nju su zauzeli, a njega spremili u povijesni zaborav. Tek kada je popustio željezni stisak počelo se o njemu govoriti. Jedan od najzaslužnijih za to svakako je Aleksandar Flaker koji se 1983. iz Zagreba zaputio u Kijev i tamo na IX. međunarodnom kongresu slavista održao referat, potpuno drukčiji od svega ostaloga. Govorio je o Antonyču. Ukrajinci su se polako počeli buditi.

Opširnije...

ONA JE ZNALA

Print Friendly, PDF & Email

Smiljana Rendić, Katolički identitet i hrvatski preporod, Glas Koncila, Zagreb, 2012.

Bila su to nenarodna, komunistička vremena. Suprotstavljanje su ljudi zakopavali u svoju podsvijest. Ali Smiljana Rendić nije dvojila. Znala je kojim putem treba krenuti. A tek je bila stupila u punoljetnost kad je komunizam zavladao hrvatskim prostorima.

O ovoj vrsnoj hrvatskoj novinarki još će se mnogo toga čuti. Nažalost. Nju i slične komunizam je gurnuo u zapećak, a uzdizao probisvijete, one koji su bili spremni slijediti njegovu zločinačku narav ili joj barem služiti. Međutim, ona se nije dala. Zauzeto je pisala u Glasu Koncila i drugim crkvenim novinama ne žudeći za taštom ovozemaljskom slavom.

Opširnije...

Osobno