UNATOČ NJIMA

Print Friendly, PDF & Email

Andrija Vučemil, ... Bio jednom jedan otok ... Goli otok, Rinaz, Rijeka, 2007.

Biti tek na pragu punoljetnosti, a zaglaviti 6 godina na jugoslavenskoj robiji, od toga 5 na Golom otoku. Uz to se tamo prema tebi odnose kao prema »političkom«. Svima koji znaju što je komunizam, jasno je o čemu se radi. Ali, Vučemil je ostao svoj i sačuvao u sebi književnu žicu.

Ove je pjesme, kaže, dugo pisao. Preko 40 godina. Uvijek se bojao da nije dorastao toj velikoj temi. Jer, Goli otok je bio predvorje pakla, ako ne i njegova unutrašnjost. Okolo kamen, more, sunce i vjetar, a unutra robijaši i njihovi mučitelji. Gubilo se zdravlje, glava i duša. Spasio se tko je ustrajao u svome, unatoč njima, režimskim sirovim goničima. »... visoko gore prozor prema nebu / zjapi prazninom / plavog nebosklona / rasparan tek galebovim letom uzaludnim / uz krik prema gore... / ... a dolje sasvim dolje / šumori more / morsku bolest šaljuć / u temelje zidu / kojem nema kraja... / u trenu spoznah: ovdje je početak pakla / i početak raja.« (Na otoku Golom samo sjene plaze)

Opširnije...

BITNO O BITNOME

Print Friendly, PDF & Email

Ramón Lucas Lucas, Bioetika za svakoga, Verbum, Split, 2007.

Svakodnevno smo zasipani mnoštvom vijesti s područja bioetike. Čovjek bi rekao da se odgovorno pristupa toj temi. Nažalost nije. Javna glasila obično nameću površnost da bi se progurali neki posebni pogledi i vrijednosti.

Ramón Lucas Lucas, profesor na Gregoriani u Rimu, polazi drugim putem. Pišući o bioetici uvodi nas na kratak, zanimljiv i često šaljiv način u ono što je bitno u njoj. Time u nama pobuđuje odgovornost i dobre zaključke.

Opširnije...

SPOMENAR

Print Friendly, PDF & Email

Emil Raspudić, Planinske priče, Cvitak – Matica hrvatska, Međugorje – Čitluk, 2009.

Htjeli mi priznati ili ne digitalno doba revolucioniralo je čovjekovo bivstvovanje na ovoj zemlji. Uvod su mu bile elektronske komunikacije. Raskinute su dotadašnje spone među ljudima, a uspostavljene nove. Odjedanput unuci ne trebaju više slušati baku i djeda da bi saznali što se nekada zbivalo, već im to govore neki drugi preko novopronađenih tehničkih sredstava. Ipak, unatoč svemu, ostala je u ljudima potreba slušati iskustva onih koji su nam blizu i prethodili nam u našem odrastanju na istom ozemlju.

Raspudić svojom knjigom priča, jednostavno nazvanima »planinskim«, ispunjava ovu čovjekovu žeđ. Vrlo malo izričito govori o svijetu koji nas trenutno okružuje, radije ide u nedavnu prošlost da bi nam njome odgovorio na neka pitanja koja nas i danas pogađaju i uvijek će tako biti. Vjerujem da će čitatelji, poglavito djeca, ali i stariji, to odmah prepoznati i prepustiti se plovidbi u ne tako davna vremena, a opet tako daleko iza nas.

Opširnije...

NA POČETKU

Print Friendly, PDF & Email

Šime Demo i Pavao Knezović, Čerigajski anđeo, Franjevačka knjižnica, Mostar, 2007.

Rodio se jednoga dana u tada siromašnom hercegovačkom selu Čerigaj. U Bosni i po svijetu učio za fratra, ponovno se vratio u svoju Hercegovinu, da bi ubrzo nakon toga svečano ušao u Mostar kao biskup. Ukratko je ovo životni put fra Anđela Kraljevića. Čovjek je to koji nije dopustio da ga životne nedaće iskorijene i odbace kao suhi list.

Demo i Knezović dobro su obavili posao. Knjigu su podijelili u dva dijela. Prvi dio rad je o fra Anđelovu životu i djelima, a drugi dio pod zajedničkim naslovom Opuscula Kraljevichiana izbor je iz njegovih djela. Naravno da se može prigovoriti zašto ovo, a ne ono djelo. Priređivači su samo nastojali u jednoj knjižici što bolje osvijetliti nepravedno zapostavljeni lik ovog velikana, a na nekom je budućem prirediti fra Anđelova sabrana djela i donijeti iscrpan životopis. 

Opširnije...

Osobno