»DALEKO IM KUĆA BILA«

Print Friendly, PDF & Email

Kad je Hitler 1941. napao svoga saveznika Staljina, jugokomunisti su se tek tada uključili u rat. I stali su nemilosrdno progoniti i ubijati hrvatski puk. Zbog toga je on bježao pred njima krajem toga rata. Ali bio je na Bleiburgu razoružan i predan u njihove ruke. Slijedio je Križni put i ubijanje, njih nekoliko stotina tisuća. Među njima bilo je i više od 500 svećenika, redovnika, redovnica, bogoslova, sjemeništaraca..., puno više nego što ih je pobio sam nacionalsocijalizam ili nacizam (220). Mnogi su i živi zakopani, kao oni u Hudoj jami. U Hercegovini je stradao svaki deseti tako da je bila puna udovica, siročadi, neudanih djevojaka... Tijekom sljedećih nesretnih 45 godina jugokomunisti su nastavili istim stilom. Uz ostalo nastojali su namisao o hrvatskoj državi strti u korijenu. Hrvatski puk ih nije mrzio, ali se borio i zaključio: »Daleko im kuća bila«.

Dođoše devedesete i pad komunizma u svijetu. Puk se opredijeli za svoju hrvatsku državu, a jugokomunisti ga razoružaše i goloruka isporučiše protivniku: velikosrbima, jugosima i raznim njihovim zaštitnicima. No, Bog pomože svome narodu i on dobi slobodu s demokratskim uređenjem, uobičajenim na Zapadu.

Opširnije...

O NAMA, S ONU STRANU GRANICE

Print Friendly, PDF & Email

O NAMA, S ONU STRANU GRANICE

Još prije 15-ak godina pisao sam kolumnu za časopis DHK-a The Bridge / Most. Tema: Motrenje književne zbilje u Herceg Bosni, BiH. I bio sam žalostan ovih dana kada sam prelistavao te zapise. Vrijeme kao da je stalo, ili se čak vratilo nazad, jer tadašnje okolnosti jesu i naše sadašnje okolnosti. Bit će ti redci zbog toga u potki ovoga moga ogleda.

Kažu da je Bosna i Hercegovina čudna zemlja. Neki su je čak nazvali »tamnim vilajetom«. Kada je danas čovjek promatra, ne će biti daleko od ovih tvrdnji. Jedna država, dva entiteta, tri konstitutivna naroda... Ovakvog državnog uređenja nema nigdje na kugli zemaljskoj. Onima koji žive u Herceg Bosni, BiH jedina je utjeha da to nisu birali. Morali su sve prihvatiti, ma kakvim god riječima bilo opisivano i ma kako god se pritom osjećali. U ovakvom državnom uređenju najtješnje je najmalobrojnijem konstitutivnom narodu. U ovom slučaju hrvatskom. A da apsurd bude veći, baš je taj narod nekoć bio najzastupljeniji ili jedini u BiH, baš je taj narod prvi počeo standardizirati svoj jezik i tako učvršćivati osjećaj svoje pripadnosti. Isusovac Bartul Kašić još 1604. piše prvu hrvatsku gramatiku štokavskom ikavicom koja se tada ponajvećma govorila na prostorima BiH. Pape, ili tadašnja međunarodna zajednica, određuju i koje je ozemlje gdje se taj jezik govori. Povijest, dakle, tako kaže. A što kaže sadašnjost?

Attachments:
Download this file (o-nama-s-onu-stranu-granice.pdf)o-nama-s-onu-stranu-granice.pdf[ ]1361 kB

Opširnije...

ŠTO NAM GOVORE REZULTATI PREDSJEDNIČKIH IZBORA

Print Friendly, PDF & Email

Zagreb, 23. prosinca 2019. (hkv.hr) – Rezultate predsjedničkih izbora za Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća komentiraju Stipe Kutleša, Mile Prpa, Matko Marušić, Ivan Poljaković, Josip Jović, Marija Slišković, Miljenko Stojić, Damir Borovčak i Ivan Topić.

...

Miljenko Stojić: Pružimo si ruke

Hvala Bogu dovrši se i 1. krug izbora za predsjednika države Hrvatske. Sada je puno toga jasnije i ne moraju se gložiti više oni iz istog tabora. A da je u toj bratskoj borbi bilo svega i svačega, bilo je. Hoćemo li ostati u tome te možda jaz još više produbiti?

Tzv. glavnostrujaški ili razvikani mediji ovih dana trube da sada dolazi rat između ljevice i desnice. Potpuno krivo ili voda na mlin Zorana Milanovića. Sada se samo radi o domoljublju i nedomoljublju.

Opširnije...

GLAVU GORE

Print Friendly, PDF & Email

Travanj u našoj domovini svugdje lijepo miriše. Posebno, čini mi se, ovdje na Širokom Brijegu. Miješa se simbol i priroda. Osjećaš se povlašten jer tu možeš biti, poput Židova u Jeruzalemu.

S pristiglim pjesnicima stižu i oni iz naše Boke. Baš mi je drago. Veseli me kada se okupljamo kao narod, kada osjećamo da smo međusobno braća i sestre bez obzira na sve granice i graničare. Predmnijevam, bit će ovo zanimljivo vrijeme.

Kako bi to bilo da se goste ne uvede u srž simbola na Širokom Brijegu. A njih je tu tako puno. Onih davnih godina, 1846., stade se na brijegu iznad rijeka Ugrovače i Lištice uzdizati crkva i samostan posvećeni Uznesenju BDM. Puk i franjevci postaše jedno. Gradili su škole, ceste, vodovod... jer za turskoga vremena nije bilo dopušteno nešto takvo. Zače se tako i grad u podnožju brijega. Onda dođoše jugokomunisti, nesretne 1945. Popališe, razrušiše, franjevce ubiše i zapališe u ratnom skloništu. Poče tako i mučenička povijest Širokoga Brijega. A narod je neprestano hrlio na taj grad na gori, kako tada tako i danas. Unosili smo se u sve to i zaključivali u sebi da uvijek moramo glavu držati nauzgor. Nevolje su prolazne, a naše ponašanje ostaje vječno zapisano na nebesima.

Opširnije...

Osobno