U GADNIM VREMENIMA

Detalji

Kategorija: Prikazi (Književnost)

Objavljeno: Srijeda, 18 Rujan 2019 09:17

Hitova: 2270

Stjepan Zelenika, Per aspera, Bosanska riječ – HKD Napredak, Tuzla – Kreševo, 2011.

Glavni junak romana pred nama sjedi u Beču, u obiteljskom stanu, i ništa ne razumije svoju malodobnu kćer Tihanu. Ona govori njemački, a taj jezik njemu teško ulazi u glavu. Kamo to ide njegov život?

Opaska je ovo na posljednje rečenice u romanu. Pisac ih je izložio pred nas nakon svoga dugoga hoda kroz vrijeme, iako nije imao previše godina. Ali ga je ono satiralo od ranoga djetinjstva i naučilo ga samostalno živjeti.

Zelenika ovaj hod svoga glavnog junaka ispisuje sigurnim rečenicama, igrajući se književnim oblicima. Na početku priča teče klasično, s polaganim razvijanjem radnje. Nakon toga počinju se ispreplitati događaji iz života glavnog lika Tihomira Carića Cara. Tu je i scenario za film. Car ga pronalazi nakon dugo vremena među svojim stvarima. I pomno ga lista ne pazeći na vrijeme. Zapravo, taj scenario u rukama u tuđem gradu iznjedrio je ovaj roman.

Opširnije...

OVAKO STVARI STOJE

Detalji

Kategorija: Osvrti (Publicistika)

Objavljeno: Srijeda, 04 Rujan 2019 09:27

Hitova: 2070

Sabatina James, Osuđena bez zločina, Verbum, Split, 2018.

Ona je Pakistanka. Sabatina. Islamske je vjeroispovijesti. U desetoj godini života dolazi u Austriju, jer joj je otac tamo radio. S podozrenjem. Punili su joj glavu tim novim svijetom. Hoće li ostati dobra pakistanska djevojka? Ali... Počela je odmah postavljati pitanja. Nezgodna i sebi i drugima. Međutim, bila je takva. Jedna od stvari koja ju je najviše kopkala jest zbog čega se ne smije družiti s drugima iz svoje okoline. I tu je počelo pucati. U 17. godini života roditelji su joj priopćili da su joj našli muža. Rođaka Salmana. Njoj se svijet preokrenuo. Ne, to ne će dopustiti. Sukob je bio neminovan.

Opširnije...

VITEZ

Detalji

Kategorija: Prosudbe (Književnost)

Objavljeno: Petak, 13 Rujan 2019 17:05

Hitova: 2269

Ilija Smiljanić, Poniranja, DHK HB – Matica hrvatska, Mostar – Tomislavgrad, 2019.

Završi Domovinski rat. Dobili smo ga. Nije bilo lako, ali krunica oko vrata i ustrajnost urodiše plodom. Sloboda se razli našom domovinom s obje strane granice. No, je li bitka završila?

Ne bih rekao. Umjesto na bojnom, sraz se nastavio na drugim poljima našega postojanja. Pa tako i na onom kulturnom. Veliki suvremeni književnik, osvjedočeni katolik, M. D. O'Brien kaže da je to svemirski rat i da je kultura sveobuhvatnija nego što mislimo. Koliko smo to shvatili ne znam, ali znam da je to dobro shvatio Antonio Gramsci u onim Bilježnicama iz tamnice kada je svojim komunistima, između ostaloga, naložio »hod kroz kulturu«. Dovelo je to do toga da se naš identitet počeo rušiti kao kula od karata.

Međutim, ima jedan među nama danas koji je, svejedno srcem ili umom, shvatio kamo idu silnice koje nas okružuju. Ilija Smiljanić. Pred nama je njegova treća zbirka pjesama. U onim prvim dvjema već se pokazao kao dobar pjesnik tako da mi jedan od suvremenih hrvatskih priznatih pjesnika nedavno reče da ga se sjeća, da mu je zapazio pjesme. A književnici i književni kritičari kad nešto takva kažu, onda to ima na težini.

Opširnije...

U MOME SRCU BOG

Detalji

Kategorija: Prikazi (Publicistika)

Objavljeno: Srijeda, 28 Kolovoz 2019 14:16

Hitova: 2237

fra Augustin Čordaš (uredio), ... i oni pođoše za Njim, Franjevački samostan, Široki Brijeg, 2019.

Dok u današnje vrijeme mediji mlade obično prikazuju na razuzdanim provodima ili u crnim kronikama, dotle ih neki drugi uče pravilnom življenju. Među njima je i pokret Franjevačka mladež ili Frama.

Kada govorimo o njemu na Širokom Brijegu, moramo reći da je veoma živ. Još tamo od svojih početaka, 1994. Jasno nam to kaže i popis dosadašnjih »framaša«, čak punih 15 stranica u knjizi. Ime do imena, sudbina do sudbine. Gdje su sada? Ova nam knjiga o tomu ne govori, ali nam govori kako su rasli kroz prošlih 25 godina. Sve pršti radošću tako različitom od one u medijima. Nepatvorena je, odiše zdravljem i ljepotom.

Uvodnik u knjigu napisao je fra Augustin Čordaš koji je zapravo glavni urednik, ali to zbog skromnosti nije naveo istakavši radije »uredništvo«. Iz svoga obiteljskog odrastanja, kako svjedoči, ponio je važnost slikovnih albuma ne samo za prošlost nego za zajedništvo osoba na tim slikama. I nije pogriješio. Knjiga se doimlje ugodno, kako na razini donesenih fotografija tako na razini teksta koji ih slijedi. Ulazimo u povijest tih mladića i djevojaka tu kraj nas, svjesni da ih dosada nismo dovoljno upoznali.

Opširnije...