STUPOVI

Detalji

Kategorija: Prikazi (Književnost)

Objavljeno: Srijeda, 08 Svi 2019 14:15

Hitova: 2334

fra Dane Karačić, Trećari – dar Neba, Matica hrvatska, Široki Brijeg, 2019.

U povijesnim sjećanjima govorimo kako je za to i to razdoblje značajan taj i taj. Pa onda raspredamo o svemu. No, puna istina malo je drukčija. Ima onih naoko nezamjetnih koji su na svojim plećima zapravo iznijeli povijest.

Jedni od takvih su naši tzv. trećari, pripadnici Franjevačkog trećeg reda. Fra Dane Karačić sve je dobro prepoznao i nazvao ih »darom s neba«.

Njihova uloga naročito je došla do izričaja u onim teškim vremenima nakon Drugoga svjetskog rata i kroz čitavo vrijeme jugokomunizma. Održali su hrvatskog čovjeka, hrvatsku obitelj. Bili su stupovi njegova preživljavanja na ovim trusnim područjima do svanuća slobode. Fra Dane je išao tom crtom i nije nas zasipao poviješću, imenima i prezimenima, brojkama. On govori o stvarnim osobama, koje je uglavnom poznavao. Na broj njih 35. Istakao je njihovu ulogu, njihovu veličinu, njihov pogled na Boga i svijet. A to je zapravo ono bitno što nas čini ljudima.

Opširnije...

STOJNA KUĆA

Detalji

Kategorija: Prosudbe (Književnost)

Objavljeno: Srijeda, 20 Veljača 2019 10:57

Hitova: 2821

Mile Pešorda, Sloboda, mir meju nami, Matica hrvatska – Vlastita naklada, Stolac – Zagreb, 2018.

Jedna od najvažnijih stvari u životu jest progledati i znati na kojoj si strani. Mile Pešorda je od početka bio takav, zahvaljujući zacijelo obiteljskom okolišu. Zbog toga i jest mogao kao mladac u gimnaziji pokrenuti reviju Ogledalo koja ubrzo biva zabranjena, a zabranili su je jugokomunisti, zbog njezina slobodarsko-prosvjetiteljskog duha i uredničkog poziva na borbu za spašavanje naroda »iz ruku samoživaca i žderonja«, kako je to navedeno u Pešordinu životopisu. A u svojim studentskim danima, 30. i 31. svibnja 1970. idejnim je pokretačem kulturno-književničke manifestacije »Šimićevi susreti«. Nije onda nimalo čudno da je 1971. potpisao onu znamenitu Sarajevsku deklaraciju o hrvatskom jeziku (danas neki potpisuju deklaraciju o nekom zajedničkom jeziku). Pa je onda doživio da ga »opjevani« Predrag Matvejević, jedan od utemeljitelja neojugokomunističke stranke UJDI, okleveće i proglasi talibanom zbog čega Općinski sud u Zagrebu 2. studenoga 2015. Matvejevića osuđuje na petomjesečnu uvjetnu kaznu tamnice, koju potvrđuje i Vrhovni sud. Nakon toga je tadašnji hrvatski predsjednik Stjepan Mesić izjavio kako je ta osuda pokazala da naši zakoni nisu savršeni. (str. 77.) Kad se ovo, i drugo, ima na umu, zajedno sa sudjelovanjem u stvaranju Hrvatskog slova, onda nam je puno lakše razumjeti zbog čega Pešorda u ovoj knjizi kolumni piše kako piše.

Opširnije...

ONA OSLOBAĐA

Detalji

Kategorija: Prikazi (Publicistika)

Objavljeno: Srijeda, 06 Ožujak 2019 09:19

Hitova: 3230

Ante Nazor i Tomislav Pušek (uredili), Domovinski rat. Pregled političke i diplomatske povijesti, Nakladni zavod Globus – Hrvatski Memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, Zagreb, 2018.

Možemo sudjelovati u nekim događajima, ali vremenom sva naša sjećanja blijede. Zbog toga je dobro imati ih zabilježena i čistiti ih od toga zaborava da bi nam i dalje mogla davati smjer kroz život.

Na tomu tragu ovo je ne samo dobro došlo, nego i odlično djelo pred nama. Stvara sintezu prošlih događaja te na pravi način odgoneta današnju stvarnost.

Najprije pođimo od pristupa, iako bi se on trebao podrazumijevati. Pisci su potpuno svjesni, uživaju u tomu, da je Domovinski rat temelj suvremene hrvatske države. Kako različito od onih koji u glavi još nose jugoslavensku paradigmu, da o velikosrpskoj i sličnima ne govorimo. Na taj način lakše dopuštamo da nas donesena građa vodi u ta vremena te da na temelju razmišljanja o njoj stvaramo svoje mišljenje. A mogli bismo zaključiti da nas ovakav pristup jednostavno oslobađa.

Opširnije...

PUSTIO SAM ŽILE

Detalji

Kategorija: Prikazi (Književnost)

Objavljeno: Srijeda, 13 Veljača 2019 09:08

Hitova: 2494

Ilija Smiljanić, Zamka vremena, DHK HB – Matica hrvatska, Mostar – Tomislavgrad, 2018.

Javiš se prvom zbirkom pjesama, pa onda nakon 20-ak godina drugom. Što je na stvari? U Smiljanićevu slučaju očito nebriga glede prijema napisanog kod onih stručnih, a briga kako će sve primiti tzv. obični čitatelji. Bavi se nekim drugim poslovima u životu, a pjesništvu se vraća kad mu se čini da ima što reći i da je dobro da to rekne.

Poštujemo pjesnikov izbor i ne ćemo se u to miješati. Radije pokušajmo vidjeti što on zapravo kaže i kako.

Opširnije...