Čerin, 13. rujna 2020. (IKA) – Sinoć, u subotu, 12. rujna, u Čerinu u BiH održana je književno-glazbena manifestacija »Susreti pod hrastom« koja je ove godine posvećena političaru i piscu Anti Belji. Na predstavljanju u Čerinu naglasak je stavljen na njegovo najnovije ostvarenje: »Uz 75. obljetnicu Bleiburške tragedije 1945. – 2020.«. Manifestaciju zajednički organiziraju OMH Čitluk, Župa Čerin i Društvo hrvatskih književnika Herceg Bosne (DHK HB).
Program je započeo sv. misom zahvalnicom, koja je ujedno služena i za zdravlje onih koji su te večeri trebali biti dio manifestacije, ali to nisu mogli iz zdravstvenih razloga. Misno slavlje predvodio je fra Miljenko Stojić, u suslavlju s akademikom fra Andrijom Nikićem.
Nazočne su na početku drugog dijela programa pozdravili župnik Župe sv. Stjepana Prvomučenika – Čerin fra Hrvoje Miletić i predsjednik DHK HB-a prof. Ivan Sivrić. Nakon toga su o Anti Belji, njegovom najnovijem djelu »Uz 75. obljetnicu Bleiburške tragedije 1945. – 2020.« govorili akademik fra Andrija Nikić, publicist Stanislav Vukorep i književnica Anita Martinac.
Govoreći o Anti Belji predstavljači su istaknuli kako je riječ o velikom domoljubu, političaru i piscu koji je dao veliki osobni doprinos na brojnim poljima djelovanja. Tijekom predstavljanja istaknute su sve funkcije koje je obnašao sadašnji predsjednik Hrvatskog žrtvoslovnog društva te je naglašena njegova uloga u društvenom životu, ali i političkom, gdje se ističe suradnja s dr. Franjom Tuđmanom, prvim predsjednikom Države Hrvatske, koji je Belji dodijelio četiri odlikovanja.
U svom radu, posebno u pisanju i prikupljanju podataka o stradalima, Beljo nije zaboravio svoju rodnu župu Čerin, što je na predstavljanju istaknuo akademik fra Andrija Nikić. Nikić se također osvrnuo na Beljine odabrane radove, nakon čega je zaključio kako je Beljo prikupljajući vjerodostojne podatke potvrdio tezu da Hrvati nisu genocidan narod.
»Beljo je jedan od utemeljitelja Države Hrvatske«, znakovito je poručio Stanislav Vukorep.
Anita Martinac, moderatorica programa, između ostalog je kazala da Beljo u svojim knjigama nastoji dokumentirati događaje, iznijeti statistike koje su najokrutniji ali i najizravniji govor, te omogućiti čitatelju donijeti osobne zaključke. Ovakve knjige su konstatacija, a ujedno poziv i upozorenje.
Ante Beljo kao autor, suautor i urednik objavio je brojne knjige. Obraćajući se okupljenima kazao je kako se nakon dugo vremena vratio na mjesto na kojemu je kao pučkoškolac slušao vjeronauk. »Zapravo prvi put večeras govorim ovdje u svojoj matičnoj župi. Održao sam mnogo izlaganja, mnogo predavanja na različitim kontinentima, ali danas sam ovdje došao na mjesto na kojemu sam počeo, mjesto gdje smo imali vjeronauk… Odavde smo pošli«, kazao je Beljo i dodao kako su ga kroz život pratile riječi bake koja je znala kazati kako su mnogi otišli i da se za njih ne zna. »Kako se može ne znati za nekoga? Tragao sam čitavi život da spoznam što se dogodilo«, nastavio je Beljo te se prisjetio kada je prvi put čuo ispovijesti preživjelih glede događanja vezanih za Bleiburg. Beljo se također prisjetio kako je to dugo vremena bila tabu tema, kako na našim prostorima, tako i u zapadnim zemljama koje su otvoreno i izravno sudjelovale u tom genocidu nad hrvatskim narodom. Kako bi publikacija »Uz 75. obljetnicu Bleiburške tragedije 1945. – 2020.« bila što cjelovitija, Beljo je istraživao arhivsku građu i u svoje djelo uvrstio dokumente s različitih strana. »Ovdje su dokumenti ne samo s hrvatske strane, posebno sam se angažirao da budu objavljeni dokumenti iz engleskih arhiva i dokumenti sa strane protivnika hrvatskih snaga, kako se ne bi moglo reći da je sve ovo krivotvorina«, poručio je Beljo uz zaključak kako je bitno da se otkrije istina kako bi se o današnjem obilježavanju Bleiburške tragedije prestalo govoriti kao o pronacističkoj i profašističkoj manifestaciji.
Glazbeno je programu ovogodišnjih »Susreta pod hrastom« doprinio Ivan Sušić, gitarist Osnovne glazbene škole Brotnjo, dok su svoje odabrane stihove čitali hercegovački pjesnici. U programu su nastupili: Miljenka Koštro, Srećko Marijanović, Marina Kljajo Radić, fra Miljenko Stojić, Ivan Sivrić, Stanislav Bašić i Anita Martinac, koja je nastupe pjesnika zaključila pjesmom »Činiti više« posvećenoj Anti Belji.
Prvi »Susreti pod hrastom« održani su 2005. Ideja vodilja za pokretanje Susreta bila je oživjeti uspomenu na pokojnog fra Janka Bubala koji je pod hrastovima okupljao književnike i intelektualce u dugim razgovorima. »Susreti pod hrastom« su iz godine u godinu donosili nove plodove i bili posvećeni drugom odabranom književniku.