Print Friendly, PDF & Email

Zagreb, 29. veljače 2012. (hkv.hr) – Više od šesnaest godina dijeli nas od potpisivanja tzv. Daytonskog sporazuma kojim je završen rat u Bosni i Hercegovini (BiH). Taj sporazum iako je značio prekid rata u BiH, u toj je zemlji uspostavio duboko nepravedno stanje, jer je s jedne strane legalizirao zločinom nastalu tzv. Republiku Srpsku – kao danas de facto drugu državu Srba u Europi, dok je s druge strane Hrvate u Federaciji BiH izručio na milost i nemilost brojnijim i dominantnijim Bošnjacima, koji u potrazi za tzv. životnim prostorom (Lebensraum), na kojemu bi organizirali vlastitu državu, provode neviđenu majorizaciju hrvatskog korpusa.

Jedna od posljedica hrvatsko-bošnjačkog rata, Daytonskog sporazuma, kao i današnje miloševićevske politike Zlatka Lagumdžije jest i činjenica da veliki broj Hrvata u BiH, poglavito u Hercegovini i Srednjoj Bosni, boreći se za goli opstanak veće simpatije gaji prema Srbima, nego prema bosanskohercegovačkim Muslimanima. Dobar broj Hrvata u BiH tako zaštitnika od velikobošnjačke majorizacije ne gleda niti u Zagrebu, a dobrim dijelom niti u Mostaru, nego u Banjoj Luci i Miloradu Dodiku.

S druge strane, iako je Hrvatska Ustavom, Daytonskim sporazumom i drugim ugovorima obvezna štititi Hrvate u BiH, ona to osim na deklarativnoj razini uopće ne čini posljednjih jedanaest godina. Hrvatska politika, očito nesvjesna (ili ipak svjesna?) da nestanak Hrvata u BiH – radi geopolitičkih razloga – dugoročno ugrožava i opstanak Republike Hrvatske, osim verbalnog isticanja kako Hrvati u BiH trebaju postati stvarno ravnopravni i konstitutivni, na političkoj i diplomatskoj razini ne čini ništa kako bi se položaj Hrvata u BiH uistinu poboljšao, a kada nešto i čini, to je uglavnom na štetu hrvatskog korpusa u BiH. A kako bi se spriječila mogućnost da se hrvatski građani senzibiliziraju oko položaja Hrvata u BiH, hrvatski mediji, osobito oni EPH provenijencije, konstantno šire neistine i laži o tome dijelu hrvatskog naroda.
 

Hrvati u BiH nakon rata prepolovljeni
Ulazak Hrvatske u EU 1. srpnja sljedeće godine, te kasnije uvođenje tzv. shengenske granice, još bi dodatno mogli odsjeći Hrvate u BiH od Hrvata u RH, a radi posla i egzistencijalnih pitanja nije isključeno da će se nakon ulaska Hrvatske u EU dobar broj Hrvata preseliti iz BiH u Hrvatsku, što će značiti dodatno slabljenje hrvatskog korpusa u BiH koji je nakon rata i ovako prepolovljen (od prijeratnih 800.000 katolika u BiH, danas je broj smanjen na otprilike 440.000).

Sve navedeno, kao i aktualni posjet predsjednika vlade Zorana Milanovića BiH prilika su da se pozabavimo pitanjem položaja Hrvata u BiH odnosno da za komentar o toj temi upitamo ugledne osobe iz hrvatskoga javnog i političkog života. Tim više što se o ovoj temi, koja je od vitalnog značenja za hrvatske nacionalne interese, u hrvatskim medijima ili uglavnom šuti ili se za sugovornike pozivaju osobe koje su ili nekompetentne ili njihovi stavovi u pravilu ne korespondiraju s hrvatskim nacionalnim interesima.

O položaju Hrvata u BiH i mogućim modelima hrvatskog organiziranja u BiH za Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća govore dr. Nino Raspudić, dr. Damir Pešorda, fra Miljenko Stojić, Mate Kovačević i Marijan Majstorović.

...

Novinar i književnik fra Miljenko Stojić mišljenja je kako su zakulisni igrači iz sjene okupljeni oko jugoslavenske namisli dopustili da počne rat ne bi li ta namisao preživjela. »Kad su zbog hrvatske hrabrosti kola krenula drukčije, čine sve da ih zaustave. U najtežem je položaju onaj dio hrvatskog naroda koji se nalazi u Herceg Bosni i BiH. Hrvatsku su državu najprije natjerali da im ugasi politički okvir Herceg Bosnu, a nakon toga da digne ruke od njih. Proradio je tzv. Daytonski mirovni sporazum, sredstvo da se nemiri zapale kad god se želi. U takvom položaju Hrvatima je ostalo tražiti savezništvo, na dulje ili kraće vrijeme, i s onima s kojima su do jučer ratovali. Nema se tu što nitko iščuđavati. To je borba za goli opstanak.«

»Da je poštenja i demokracije u tzv. Međunarodne zajednice i tuđmanovske pobjedničke politike kod vlasti u hrvatskoj državi, stvari bi išle drukčije. No, što je tu je. Borili smo se i borit ćemo se opstati na prostorima Herceg Bosne i BiH. Bog i Kraljica mira na našoj su strani, a hrvatska država kako kad. Nažalost, ne zbog nas, nego zbog nje. Poraz Hrvata s ove strane granice, težak je poraz Hrvata i s druge strane te granice. A igrači iz sjene, da se vratimo njima, upravo bi to htjeli. Hoćemo li konačno progledati i ohrabriti se uzeti sudbinu u svoje ruke?« – dodao je još Stojić.

Cjelokupan članak možete pročitati na stranicama portala HKV-a ili u pdf-u (ispod teksta).

Attachments:
Download this file (hrvati-u-bih-hkv-2-12.pdf)hrvati-u-bih-hkv-2-12.pdf[ ]868 kB

Osobno