BLIZINA U ŠKRIPCU

Print Friendly, PDF & Email

Anita Martinac, Od Franje do Franje, Matica hrvatska, Čitluk – Vinkovci, 2017.

Svaki kraj, pa tako i Hercegovina, posjeduje priču o svojoj ljepoti. Međutim, tek kroz ovaj roman tuđinac, pa i domaći, može zaviriti u predjele hercegovačke duše ili početi shvaćati zbog čega je ljepota tako lijepa. Iznjedrila ju je patnja, kroz duga stoljeća i desetljeća. Ovdje je prikazana samo ona od cara Franje Josipa do predsjednika dr. Tuđmana.

Nositelj radnje je majka Anica Škrobo, ali zapravo tipična hrvatska majka s obje strane granice ozemlja gdje obitava hrvatski narod. Život ju je bacao s obje te strane, dok je ona uvijek ostajala ono što je bila, nježna i ponosita majka koja zna što je vjera i domovina, što znači žrtvovati se za njih. Drugi svjetski rat pozobao joj je trojicu sinova, od kojih je najpoznatiji Vinko, škripar. Sa svojim prijateljima dugo je odolijevao jugokomunistima, a oni su i zbog toga nemilosrdno proganjali i ubijali hrvatski puk, naročito škriparske obitelji. No, svanuo je Domovinski rat, svanula je sloboda Anici i drugim hrvatskim majkama.

Opširnije...

NEKAD – SAD

Print Friendly, PDF & Email

Nikola Đuretić, Posljednja predaja, Naklada Đuretić, Zagreb, 2016.

Valjda smo zadobili slobodu u ovom zadnjem ratu, Domovinskom. Valjda. Martin Jesenski tako misli, a misli i njegov sin. No, stvarnost izgleda da je drukčija.

Žestok je ovo roman. Zasijeca u srž našega postojanja na našem ozemlju za koje bi neki drugi htjeli da je njihovo. Žanrovski u formi krimića, ali onog s domoljubnim nabojem, slijedi uhodane staze svoga autora Đuretića. Dom je u pitanju, onaj za koga bismo trebali biti spremni.

Kompozicijski je roman sastavljen iz dva dijela, naoko prejednostavno: Prije; Poslije. Ali nas je sve to itekako odredilo. Točka razdjelnica je Domovinski rat.

Opširnije...

NJIHOV STIJEG

Print Friendly, PDF & Email

Marina Alerić Bebić, Bijeli pelin, Matica hrvatska, Grude, 2016.

Podnaslov jasno kaže o čemu se zapravo radi: zbirka domoljubnih i bogoljubnih pjesama. A unutra se skrilo mnogo toga.

»kad je Ivan odlazio/ još se zora nije bila poljubila ni s danom ni s noći/ mater je dugo na kapiji stala/ ostani još malo sine/ nisam te se nagledala/ a i ćaća još bi sluša/ di si bio šta si kuša/ ima li dušmanskog dima po hrvatskim gradovima« (Kad je Ivan odlazio) Želimo li razumjeti pjesnikinju, ove stihove zacijelo moramo pročitati. Ivan je njezin brat, dragovoljac, što je položio svoj život na oltar domovine. Je li morao poći u taj rat? Je li morao nositi stijeg slobode, dok su neki bili u debeloj hladovini? Je li baš moralo tako biti? Koloplet pitanja, tako sličnih jedno drugome što ruju po utrobi. I kako ne progovoriti pjesmom koja i propitkuje, i odgovara, i tješi...

Opširnije...

SJENE

Print Friendly, PDF & Email

Ivan Aralica, Anastazija, Školska knjiga, Zagreb, 2016.

Prohujao je jugokomunizam, ali nisu prohujali jugokomunisti. Svjestan svega Aralica nastavlja esejističku raščlambu toga pogubnog mentaliteta. Zna da ne će biti dobro hrvatskom društvu dok taj mentalitet ne iščezne iz njegove sredine.

Roman Anastazija koncipirao je bez nekih velikih zapleta radnje kako je uobičajeno u romanima. Međutim, ovdje se zapleti zapravo stvaraju u svijesti dvaju glavnih likova, Anastazije i Pavla Crnka. Ona predstavlja Partiju na fakultetu, a njemu je samo do stručnosti i primjerenog radnog mjesta. Sudar je bio neminovan. Prethodi mu pokušaj i jednoga i drugoga da pridobije toga svoga protivnika. Na kraju se pokazalo da ipak Anastazija, ili Partija, odnosi pobjedu, barem prividno. Crnki dospijeva na ulicu, a događaju mu se i druge teške stvari. U tom stanju dolazi do novog ravnatelja tvornice alatnih strojeva i moli ga da mu samo dadne posao od koji sat kako ne bi zaboravio svoju struku, a plaća ga ne zanima. Pisac ne govori što je bilo s Anastazijom.

Opširnije...

Osobno