Print Friendly, PDF & Email

Howard Zinn, Narodna povijest SAD-a, V.B.Z., Zagreb, 2012.

»Terorist je tko ne podržava novi svjetski poredak«, tako je govorio Henry Kissinger prije 50-ak godina, a sada to ponavlja Barack Obama. Slučajno? Nimalo. U optjecaju je uvijek jedna te ista namisao. Bogatstvo se mora gomilati u rukama male skupine ljudi, kažu njih 1%, koji će njime upravljati, ostali moraju slušati. Danas u prilog tome govore i FEMA logori, rasijani diljem SAD-a. To je taj kapitalizam, to je ta demokracija na zapadnjački način.

Edward Zinn nekada je bio revni sljedbenik ideologije svoje države. Za nju je čak i ratovao u Drugom svjetskom ratu. Letio je u bombarderu. Ali, bombardirali su i kad je rat završen, kad je njemačka vojska položila oružje. Nestajali su čitavi gradovi sprženi napalmom i drugim ubojitim sredstvima. Pomoglo mu je to da se kasnije prelomi. Završio je potreban studij i počeo naučavati drukčiju povijest od one službene, od one koju pišu pobjednici.

Ova knjiga od gotovo 800 stranica pruža nam uvid u to kako je nastajao i razvijao se otrovni američki mit. Počelo je sve dolaskom Kristofora Kolumba, kažu masona, i njegovih razbojnika, tamo daleke 1492. Tvrdili su da su otkrili Indiju pa su domoroce nazvali Indijanci. I u ime napretka, zapravo u ime zločinačke želje za nagomilavanjem bogatstva, stali su ih nemilosrdno istrebljivati. Nahrupili su bijelci sa svih strana, poglavito iz Engleske. Zinn bez dlake na jeziku iznosi što se sve događalo. Ali domoroci nisu bili jednostavni za pokoriti, unatoč svemu. Zbog toga se doseljenici okreću crnom roblju iz Afrike. Nemilosrdni prodavači poglavito su bili Englezi i Nizozemci. Nastajao je polako novi svjetski poredak. Kalio se u industrijskoj revoluciji koja nikoga nije štedjela, ni bijelce. Skupina pohlepnih htjela je sve imati u svojim rukama. Pa tamo oko 1776. počeše razmišljati da svu tu raznolikost naroda utope u jednu naciju, američku. Od tada se zločin događa u njezino ime, ne više kao borba između skupina različita mišljenja.

Može se prigovoriti da je ovo samo jedna strana medalje, da je američka povijest imala i dobrih strana. Zacijelo, samo je pitanje može li se zlo činiti u ime dobra? Američka vlada neprestano nastoji zataškati tamne strane svoga uspona i upravljanja. Tako zataškava i postojanje logora za Japance na američkom ozemlju tijekom Drugog svjetskog rata. Izvlačim upravo ovo da se prisjetimo što su nam govorili i što su nam radili tijekom Domovinskog rata. Utjecaj toga su i krivi Zinnovi podatci o toj našoj borbi (str. 712.). Očito se oslonio na ono što je mislio da je neupitno.

Vrijedi pročitati ovu Zinnovu knjigu jer još ćemo nažalost imati posla s američkim i zapadnjačkim lažima, kao što imaju i njihovi narodi. Oni su se već stali buniti. Tako su Indijanci i drugi Amerikanci 1992., u povodu 500. obljetnice Kolumbova »otkrića«, prosvjedovali »protiv odavanja počasti čovjeku koji je otimao, porobljavao, sakatio, ubijao domoroce koji su njegov dolazak pozdravili darovima i prijateljstvom.« (str. 678.). Mi bismo mogli početi sa zločincem Josipom Brozom Titom i njegovom zločinačkom jugoslavenskom ostavštinom.

Miljenko Stojić

hrsvijet.net, 7. rujna 2013.; glasbrotnja.net, 9. rujna 2013.

Osobno