POGLED IZNUTRA

Print Friendly, PDF & Email

fra Ivan Dugandžić, Međugorje u očima mjesnih biskupa Žanića i Perića, ICMM, Međugorje, 2020.

»Stoga, da bi se donio pravilan sud o važnosti privatne objave, nije dosta samo biti uvjeren da je subjekt te objave duševno zdrava osoba i da je njegova poruka dogmatski ispravna i da ne proturječi službenoj objavi i crkvenoj tradiciji. Potrebno je tu objavu također promatrati u njezinu povijesnom kontekstu, što znači pitati se, može li se ta privatna objava smatrati odgovorom Neba na tjeskobna pitanja stanovitog povijesnog trenutka Crkve i svijeta.« (str. 18.) Ovako fra Ivan Dugandžić progovara u Uvodnom razmišljanju pa malo dalje nastavlja misleći na ono što se odvijalo u župi Međugorje. »Ukazanja se događaju u svijetu koji je duboko zahvaćen materijalističkim hedonizmom i moralnim relativizmom i u Crkvi u kojoj je vjera dobrim dijelom degradirana na nekakav kršćanski svjetonazor u kojemu je sve manje mjesta za slavljenje otajstva i molitvu, gdje se gubi svaki osjećaj i smisao za žrtvu i nesebično služenje.« (str. 20.) Svemu ovomu treba pridodati i tzv. Hercegovački slučaj za kojega Dugandžić drži da mu nikako nije mjesto u društvu s ukazanjima Kraljice Mira, kako god ih netko shvaćao. I to je pozornica za ovo djelo, postavljena »na temelju dostupnih dokumenata«, kako se kaže u njegovu podnaslovu.

Opširnije...

NJIHOVIM PUTIMA

Print Friendly, PDF & Email

fra Frano Dušaj, Mučenici, evo Gospe, Katolički duhovni centar, Sukruć, 2020.

Kada su umirali prvi kršćanski mučenici, onda ih njihova zajednica nije zaboravljala. Dapače! Marno su popisivali podatke iz njihova života i mučeništva tako da su nastali veliki poznati kršćanski žrtvoslovi. Istina, zub vremena je znao izgristi sve te podatke, ali duhovna korist je bila ogromna. Svjesni važnosti mučeništva prva Crkva ne slavi ovozemaljski rođendan svojih mučenika nego njihovo rođenje za nebo. S toga gledišta moramo i trebamo promatrati i naše mučenike.

Fra Frano Dušaj nije na sve ovo odmahnuo rukom nego se u sve i sam uključio. Budući da poznaje mučeništva iz komunističkoga doba, počeo je pisati o svemu tomu. Ovim djelom pred nama završava trilogiju s tom problematikom. U prvoj knjizi opisao je fra Zefa Leonarda Tagaja, iz Traboina u Crnoj Gori, koji je vjernom puku Božjem ostao u uspomeni kao nepokolebljivi pastir povjerenog mu stada, odlučan da ga ne izda niti ostavi ni pod koju cijenu. Druga knjiga govori o fra Antonu Harapiju iz Skadra u Albaniji kojeg su sramno osudili te tajno pogubili i pokopali. I treća je ova knjiga o hercegovačkim pobijenim franjevcima.

Opširnije...

POVRATAK, K SEBI

Print Friendly, PDF & Email

Mate Sušac, Kuća, Matica hrvatska, Čitluk, 2018.

Htjeli mi to ili ne vremena nas određuju. Utječu na naše postupke, a oni na našu sudbinu.

Vrijeme jugokomunizma poput leda obavilo je svugdje hrvatsku dušu, pa tako i u Hercegovini. S njim su znali surađivati i oni iz tvoje najbliže okoline, oni od kojih to nisi očekivao. Obično je glavni uzrok, barem u Hercegovini, bio strah za goli život.

Iskusio je sve to dobro na svojoj koži Ikas Selak, glavni lik Suščeva romana Kuća. Sredinom šezdesetih položio je diplomski ispit na prvom stupnju građevinskog fakulteta u Sarajevu. Kum Pjure dolazi mu čestitati, ali i zajamčiti budućnost. S jednim važnim »drugom odozgor« dogovorio je da Ikas bude primljen u Partiju. A poslije toga sve će poteći kao po loju. Ali on je snovao druge misli u glavi. Na ugovoreni sastanak primanja došao je mamuran nakon lumpovanja prethodne noći s društvom i pjevanja, razumije se kad si u takvim prilikama, hrvatskih pjesama. Sve propade, a on morade smjesta bježati, iako nije bilo lako, preko granice što su je »drugovi« nastojali dobro čuvati.

Opširnije...

DUŠA NAŠEGA MISTA

Print Friendly, PDF & Email

Radica Leko, Vako, tako ili nako, HKD Napredak, Posušje, 2020.

Svatko nekamo pripada, htio on to ili ne. Zbog toga su priče o »nomadima«, »svjetskim građanima«, zapravo besmislice. Ako nikamo drugome, pripada se onda dotičnima.

Svjesna svega Radica Leko opisuje svoje podneblje. Ne bježi od njega, ne stidi ga se, nego istražuje njegovu dušu htijući da je ona bolja nego što jest. Izneseno, dakle, ne želi poniziti to podneblje, ono ga želi suočiti sa samim sobom i naznačiti mu prave putove.

Opširnije...

Osobno