Ivica Musić, Geniji, varalice i oni treći, Naša ognjišta – Kršćanska sadašnjost, Tomislavgrad – Zagreb, 2017.

Ima knjiga koje pročitaš i kasnije zaboraviš na njih, ali i onih koje ostaviš u svoju knjižnicu za daljnje iščitavanje ili uporabu. Ova Musićeva knjiga jedna je od takvih.

Malo je nažalost slične literature. Određeni podatci prihvaćeni su kao istiniti i više se ne propitkuju. A očito bi trebalo, kako to zorno pokazuje knjiga pred nama. Ne smije se vladati po onoj »Okanimo se prošlosti, okrenimo se budućnosti«. Jer, budućnost je spoznati istinu.

Musić se samouvjereno zaputio u odgonetanje lažnih povijesnih naplavina. Po zvanju je filozof, ali mu nije tuđa ni teologija kao ni prirodne znanosti. Na tim temeljima satkao je djelo koje zasijeca u bit našega razmišljanja. Birao je one poznatije slučajeve i poznatije ličnosti, da tako lakše čitatelja uvede u slijed događanja. Pametno je to napravio, jer kada to apsolviraš, lakše ćeš apsolvirati sve drugo.

Sržno mu je polazište njegova osobna vjera, iako on to posebno ne ističe. Zbog toga je i dodao podnaslov »Ogledi o odnosu znanosti i vjere«. Očito ga je to pitanje kopkalo osobno pa je u vjerskom časopisu Glasnik mira pokušao i sebi i drugima objasniti kako zapravo stoje stvari na tom području. Začudit ćemo se koliko je toga novoga otkrio.

Izdvojimo neke naglaske. Što se dogodilo s Galilejom Galilejem navodno sve znamo. A zapravo ne znamo. Recimo samo da je za vrijeme procesa u raskošnoj vili imao na raspolaganju pet soba, vlastitog slugu te besplatnu hranu. Na sudu se, pak, ponašao kukavički. Time u vodu padaju laži o njegovu progonu i prkosnosti. (str. 36.) Ili navodno slavni »prosvjetitelji«. Mnogi od njih tukli su nesmiljeno protiv Crkve i vjere, ali kad im se počeo primicati kraj ovozemaljskog života stali su drukčije razmišljati. Tada im je draže bilo obraćenje i pokajanje. (str. 38. - 43.) Tu je i nesretni Albert C. Kinsey. Udario je temelje spolnoj raspojasanosti, opravdavajući time svoje osobne sklonosti. »Na krilima nove ideologije, koja je prodrla u sve državne institucije, na sveučilište, u škole, čak i u dječje vrtiće, stasao je hipijevski pokret oslobođen svih ograda, posebice kršćanskih vrijednosti. Isti će vjetrovi napeti jedra rodne ideologije čiji je cilj promicanje "protočnoga identiteta", odnosno samovoljnoga izbora spola, što se treba ozakoniti i odrediti sankcije za one koji misle drukčije.« (str. 108.) Zaista kratko označena suvremenost.

Osim navedenoga Musića treba pohvaliti i za stil. Dorađen je, u maniri vrhunskih publicista. Zbog toga ovu njegovu knjigu mogu čitati i znalci izložene građe, kao i oni koji ju ne poznaju. Ne samo jedanput.

Nadajmo se samo da ne će dugo trebati na novo piščevo djelo. Zna ga stvoriti, a željnih čitatelja očito ima.

Miljenko Stojić

Miljenko Stojić, Jasnoća pogledâ, Radiopostaja »Mir« Međugorje, Međugorje, 9. svibnja 2018.