Print Friendly, PDF & Email

Vjekoslav Lasić, Zbivanja oteta zaboravu. Nesporazumi s Crkvom, Vlastita naklada, Zagreb, 2015.

Dominikanac Vjekoslav Lasić već nekoliko desetljeća u središtu je javnog mnijenja. Najprije je imao nesporazuma s Jugoslavijom pa ga je ganjala njezina tajna služba Udba, nakon njezina pada imao je nesporazuma s njezinim ideološkim nasljednicima pa ga ganjaju mediji. U sve to Crkva je upala kao Pilat u Vjerovanje. No, to Lasića izuzetno boli pa nam u knjizi objašnjava o čemu se zapravo radi.

Sam pisac naglašava da ovo nije nikakav dnevnik ili neki drugi sustavan oblik zapisivanja prošlih događaja, nego tek puko prisjećanje. Zbog toga i nema posebnih poglavlja, nego se reda prisjećanje po prisjećanje u obliku ogleda. Lasić svodi polako životne račune, jer je već u poodmakloj dobi, pa su na red došli i nesporazumi. Nama svakako zanimljivo, jer smo čuli ovo i ono, a zapravo ne znamo što je prava istina.

U središtu događanja je Lasićev dušobrižnički rad za Hrvate rasute po skandinavskim zemljama. Započeo je 1969. primanjem u stockholmsku biskupiju. No, već 1970. postaje »narodni neprijatelj«, zamjerio se jugokomunistima i ne smije više posjećivati domovinu. Zamjeranje započinje njegovim obraćanjem okupljenim vjernicima na sv. misi: »Draga hrvatska braćo i sestre«. Tu je onda i predani rad za tu hrvatsku braću i sestre u tuđini, dušobrižnički, ne politički, doticaj s političkim iseljenicima, pohađanje hrvatskih zatočenika, pokapanje Hrvata koje je Udba ubila... Očito, zamjeriti se nije bilo teško.

Prijelomnica nastaje 1980. Domaći, švedski, biskup zabranjuje mu dušobrižnički rad s Hrvatima, s drugima može. Bilo je to pod pritiskom vodstva Crkve u Hrvata koja je to tražila pod pritiskom Vatikana, a oni su se opet pokrenuli zbog pritiska jugokomunista. Vatikanski državni tajnik Agostino Casaroli zanima se za Lasića. Očito ga doživljava kao preprjeku širenja Crkve u zemljama obuhvaćenih komunizmom. Nije ništa skrivio da ga se kazni, ali, eto, smeta. Pojedinac nasuprot velikih interesa. Ni prvi ni zadnji put u povijesti.

Djelić je ovo događaja iz prošlosti, ali i djelić onih iz sadašnjosti. Neki Lasića još doživljuju »neprijateljem naroda«. To bi moralo prestati što prije, ne samo u njegovom slučaju. Tek tada moći ćemo reći da smo zakoračili u slobodu.

Miljenko Stojić

Miljenko Stojić, Jasnoća pogledâ, Radiopostaja »Mir« Međugorje, 18. siječnja 2017.; hrsvijet.net, 18. siječnja 2017.

Osobno