S OCA NA SINA

Print Friendly, PDF & Email

 Eduard Špehar, U ime naroda, Naklada Benedikta, Zagreb, 2014.

Suvremeni događaji hrvatski puk taru još tamo od početka Prvoga svjetskog rata ili kraja Austro-Ugarske, kako hoćemo. Našao se iznenada u vrtlogu svjetske povijesti, i tako do dan-danas. Knjiga pred nama zorno to ocrtava.

Sastavljena je od dvaju sjećanja koja prenosi jedan pisac. Učinio je to dojmljivo.

Anton Špehar Eduardov je otac. Morao je otići u Prvi svjetski rat. Zarobili su ga u Rusiji. Ali je uspio pobjeći i vratiti se doma nakon mnogih zavrzlama. Onda započe kraj Prve Jugoslavije i Drugi svjetski rat. Opet je Antun u borbi, sada samo još sa ženom i dvojicom sinova.

Opširnije...

NESLOMLJIVI, JEDAN OD NAS

Print Friendly, PDF & Email

Tihomir Dujmović, Tko mi zabranjuje kolumne?, Kružić, Zagreb, 2013.

Tihomir Dujmović je poznati kolumnist, znamo to dobro. Međutim, ne znamo baš previše da su mu zabranjivali, i još mu zabranjuju, objavljivati napisano. Čini to trenutna neokomunistička vlast i njihovi epigoni. Ništa to nije neobično. Nakon Drugog svjetskog rata jugokomunistička vlast likvidirala je 38 novinara, 100 njih je protjerala, 102 su dobila zabranu pisanja, više od 50 ih je promijenilo zanat, a samo ih je 27 dobilo dopuštenje da i dalje nastavi pisati. Dujmović je »pretjerao« kad je u jednoj svojoj kolumni otkrio kako su jugokomunisti nakon rata na sljemenu 1945. likvidirali dva razreda srednje škole, metkom u čelo. Ovaj put nije to bila Slobodna Dalmacija nego Večernji list.

Opširnije...

STRANA

Print Friendly, PDF & Email

Ivan Kozlica, Alka u politici, politika u Alki, Kulturno društvo – Hrvatski centar za ratne žrtve, Trilj – Zagreb, 2014.

Mnogi se diče Sinjskom alkom, što ne znači da je sve oko nje mirno. Naprotiv.

Kozlica se usudio napisati izvrsnu knjigu na ovu temu, ali to mu određeni ne će oprostiti iz raznoraznih razloga. Radi se zapravo o strani, dan-danas. Kamo Alka pripada?

Knjiga počinje govorom o dvadesetom stoljeću i ovom u koje smo zakoračili. Ujedno to je pričao o hrvanju u sinjskoj, i našoj, sredini jugoslavenskog i hrvatskog opredjeljenja. Bilo je nesmiljeno. Jedna od najupečatljivijih epizoda jest ona o fra Miji Kotarašu i Vicku Grabovcu. Prvi je uvijek bio franjevac i narodni, hrvatski čovjek, a drugi se okretao kako vjetar puše, još tamo od Austro-Ugarske. Pa se dohvatiše jugoslavenski »Sokol« te hrvatski i katolički »Orao«.

Opširnije...

U SRŽ

Print Friendly, PDF & Email

Damir Pešorda, Nametnička kultura, Interpublic, Zagreb, 2014.

Danas, nažalost, mnogi pišu kolumne. I onda to na kraju stave u knjigu. A bolje bi bilo da se ništa od toga nije dogodilo. No, u Pešordinom slučaju vrijedi posve suprotno. Isplati ga se čitati u medijima, isplati ga se čitati »sabranog« u knjizi.

U predgovoru je navedeno da su tekstovi pred nama nastajali tijekom posljednjih godina i da su mahom objavljeni u Hrvatskom tjedniku i u Hrvatskom slovu. Ipak, Pešorda je ubacio i neke druge zgusnjujući na taj način sadržaj knjige, odnosno čineći ga više cjelinom.

Opširnije...

Osobno